'Svake godine u Hrvatskoj od maligne bolesti umre skoro 14 tisuća ljudi. Drugi smo najgori po smrtnosti u Europskoj uniji, bilježimo porast slučajeva raka, a u prevenciju i osvještavanje građana gotovo da i ne ulažemo. Nacionalni programi probira nam ne funkcioniraju - onaj za rak vrata maternice ni ne postoji, a probir za rak debelog crijeva bilježi katastrofalno nisku izlaznost. Rak doslovce desetkuje naše građane. Ulaganje u onkološku skrb najbolja je demografska mjera koju Vlada trenutačno može donijeti. Imamo znanje, stručnjake i pacijente koji svoje teško iskustvo pretvaraju u misiju pomoći drugima. No, nedostaje nam jedan politički impuls koji će pitanje raka staviti visoko na listu prioriteta", ustvrdila je prof. Romana Jerković Kraljić, potpredsjednica Odbora za zdravstvo u Europskom parlamentu, danas na konferenciji 'Zajedno u borbi protiv raka' .
Prema izvješću o stanju raka u Hrvatskoj, kojeg svake godine izrađuju Europska komisija i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, četiri preventabilne vrste raka (prostata, dojka, debelo crijevo, pluća) čine više od 55 % svih slučajeva u Hrvatskoj.
Po pretilosti i pušenju među najgorima smo u Europi, a samo smanjenjem pušenja mogli bismo spriječiti preko 22.000 novih slučajeva raka do 2050. Nadalje, čak nam je i zagađenje zraka više nego u ostatku EU-a. Primjećene su i ogromne nejednakosti u onkološkoj skrbi, kako među županijama tako i među skupinama nižeg i višeg socioekonomskog statusa. Regionalne razlike u incidenciji raka dosežu 30%. Zatim, skupine stanovnika u ruralnim područjima i one s niskim stupnjem obrazovanja i niskim dohotkom imaju ograničen pristup ranoj dijagnostici. Primjerice, 2019. godine samo je 33% žena nižeg stupnja obrazovanja navelo da je obavilo bris vrata maternice u posljednje tri godine, u usporedbi s 80% žena s fakultetskim obrazovanjem. Alarmantan je podatak i da u Hrvatskoj 48% stanovništva živi u županijama bez kliničkog onkološkog centra, a većina onkologa i medicinske opreme nalaze se u Zagrebu.
'Rak nije samo medicinsko, već i važno političko pitanje. Njegov emocionalni teret nema cijenu, a onaj ekonomski se mjeri u milijardama", ustvrdila je prof. Romana Jerković Kraljić, uputivši apel Ministartsvu zdravstva:
"Ubrzajte prijeko potrebne reforme, pokrenite nacionalni program probira za rak vrata maternice, koji će se temeljiti na HPV testu, prema novim preporukama Vijeća EU, povećajte izlaznost na probir za rak debelog crijeva. Stavite pacijenta u središte borbe ne samo u dijagnozi i liječenju, nego i u životu poslije raka. Rak ne prestaje zadnjim ciklusom kemoterapije. Učinite ono što su već učinile Španjolska, Nizozemska, Belgija i Rumunjska: unesite u nacionalno zakonodavstvo Pravo na zaborav. Jer, nitko tko je preživio rak ne bi smio biti diskriminiran".
Neke su zemlje, naime, dokinule financijsku diskriminaciju pa se osobama koje su preživjele rak, npr. kod podnošenja zahtjeva za kredit priznaje pravo na zaborav pet ili deset godina nakon završetka liječenja pod uvjetom da nije bilo recidiva.
>> FOTOGALERIJA Na Mirogoju obilježena 80. godišnjica Blajburške tragedije: 'Mlade treba učiti i o bolnim stranicama povijesti'
Otvori KEKS Pay
Životne navike koma, zdravstveni sustav nula bodova. Puna života.