Prosječan Hrvat u akutnom je strahu od nezaposlenosti i lošeg gospodarskog stanja u zemlji te ne nazire kraj krizi. Za razliku od njega, građanin EU malo je odahnuo. I Hrvati vide da je u EU krenulo, pa su jedinstveno tržište i mobilnost radne snage vrlo primamljivi.
Perspektiva mladima
Uostalom, ekonomske mogućnosti eurozone, odnosno pitanje “Što meni nudi EU”, glavna su pitanja koja hrvatski građani postavljaju u Informativnom centru EU i Ministarstvu vanjskih poslova.
Grafički prikaz: Što Hrvatima znači EU?
Pesimizam u vezi s gospodarskim stanjem može se iščitati iz istraživanja Standard Barometra koje se od 11. studenoga do 1. prosinca provodilo u svih 27 članica EU te u četirima zemljama kandidatkinjama. Naručitelj je istraživanja Opća uprava za komunikacije Europske komisije, a za Hrvatsku je podatke obradio i izvještaj napisao dopisnik Večernjeg lista iz Bruxellesa Stojan de Prato.
Mizernih četiri posto Hrvata smatra da je stanje domaćeg gospodarstva dobro, a samo dva posto da je zaposlenost zadovoljavajuća. Za razliku od njih, više od četvrtine Europljana optimistično je glede stanja u EU. U Hrvatskoj je u posljednjih godinu dana iznimno porastao strah od nezaposlenosti – dok je lani u isto vrijeme polovina ispitanika navela nezaposlenost kao jedan od najvažnijih problema s kojim se suočava, sad je taj strah zasjeo visoko na prvo mjesto, ostavljajući iza sebe i strah od zločina, koji se – u ovom smislu – promatra kao sve nelegalne radnje, uključujući korupciju.
– Hrvatska još nije izišla iz ekonomske krize, dok se druge zemlje uglavnom oporavljaju, s iznimkom Grčke, Irske, Portugala i Španjolske, pa je razumljivo da su gospodarska pitanja, nezaposlenost i šanse koje će Hrvatska imati u EU važne. Prije 15-ak godina, Hrvati su od EU tražili ono što je im je tada bilo najvažnije, da potvrde svoj nacionalni europski identitet, a sad je važno zajedničko tržište i funkcioniranje u njemu. Naravno, ne treba zaboraviti da je istraživanje rađeno pod utjecajem ekonomske situacije i mjera EU za pomoć Irskoj i Grčkoj, tako da se i to uspjelo preliti na građane. Vjerojatno očekuju da bi Hrvatska ipak mogla računati na neku pomoć EU – kaže politolog Damir Grubiša.
Perspektive su najveće za mlade ljude. Ako ne nađu posao ovdje, računaju da će europskim mehanizmima informiranja otvoriti mogućnosti zapošljavanja u drugim zemljama, dodaje. Takve rezultate potkrepljuje učestalost pitanja u Informativnom centru EU. Hrvati žele znati za koje fondove EU mogu aplicirati mali poduzetnici, nevladine udruge, poljoprivrednici, gdje pronaći informacije o natječajima za fondove EU te kako pronaći seminare i radionice namijenjene edukaciji o načinu pripreme projekata.
Drukčije vrijednosti
Percepcija ekonomske krize u RH usko je povezana s političkom krizom, komentirao je rezultate istraživanja politolog iz Centra za politološka istraživanja Višeslav Raos. – Hrvati u mnogo manjoj mjeri nego Europljani vjeruju vladi. Posebno nisko povjerenje poklanjaju političkim strankama, ali imaju i relativno visok stupanj povjerenja u europske institucije. Također, u Hrvatskoj je, za razliku od EU, mnogo snažnije povjerenje u vojsku, policiju i Crkvu, što je odraz drukčijih dominantnih vrijednosti u našem društvu – kaže Raos.
Ma nek odu malo u Poljsku pa onda nek pišu. Brodogradilišta privatizirana pa čak i ona sa pozitivnom bilancom.. Poljske Željeznice razdrobljene i djelomično privatizirane Poljoprivreda uništena. EU kvote smanjuju proizvodnju i na 1/3 prijašnje. Zatvaraju se ambulante i bolnice.. Zatvaraju se tvornice. Upravo sada tvornica automobila. Banke rasprodane. Masovno se grade trgovački centri. Itd, itd.... Milijuni Poljaka lutaju po EU u potrazi za poslom a i tamo su redovi pred Zavodima za zapošljavanje svakim danom sve duži i duži.