Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 0
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
OBJAVLJENO VELIKO ISTRAŽIVANJE

Hrvati pesimističniji no ikad: 9 od 10 građana zabrinuto zbog rasta cijena, mladi oprezniji s planiranjem djece

Black Friday popusti u trgovinama
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
1/3
01.12.2022.
u 08:18

Bez obzira na rast cijena, 35,5 posto građana je izjavilo da su oni osobno u proteklih pola godine trošili više, dok je 41 posto građana izjavilo da je trošilo jednako

Inflacija uzrokovana ratom u Ukrajini znatno je utjecala na stavove građana, a velika većina izrazito je zabrinuta oko neizvjesne budućnosti koja nas čeka po pitanju ekonomske situacije, pokazalo je to istraživanje Nulti kvadrat.

Naime, gotovo 90 posto potrošača je značajno ili jako zabrinuto oko daljnjeg porasta cijena, no tek svaki četvrti smatra da će smanjiti osobnu potrošnju. Istraživanje jasno pokazuje da se nalazimo u vremenu permanentne krize i stalnih promjena, koje brže nego ikad mijenjaju stavove i ponašanja građana, koji su danas više pesimistični.

- Građani su danas više pesimistični, imaju manje povjerenja u kompanije, medije i državne institucije, zbog čega vraćanje njihovog povjerenja treba biti prioritet. To zahtijeva dobro razumijevanje trendova i okruženja, niz specijaliziranih znanja i veću suradnju s dionicima, pri čemu sve važniju stratešku ulogu imaju komunikacijski savjetnici sa širokim znanjem. Upravo ulaganje u znanje 82 posto građana smatra najisplativijim i mi u Val grupi se slažemo s njima - komentirala je Nina Išek Međugorac, izvršna direktorica Val grupe koja je provela istraživanje.

Osjetan pad kupovne moći

Ukupno 61,2 posto ispitanika je izjavilo da je u proteklih godinu dana iskusilo pad kupovne moći i to u većoj mjeri muškarci (65,6 posto) nego žene (57,8 posto). Pad kupovne moći najviše su iskusili građani srednje kupovne moći s prihodima između 10.000 i 16.000 kuna po kućanstvu (66,6 posto) a najmanje građani s prihodima većim od 16.000 kuna (55,1 posto), piše u priopćenju.

Bez obzira na rast cijena, 35,5 posto građana je izjavilo da su oni osobno u proteklih pola godine trošili više, dok je 41 posto građana izjavilo da je trošilo jednako. 

Strah od daljnjeg rasta cijena ima najveći utjecaj kod velikih ekonomskih odluka - 58,7 posto potrošača navodi da bi strah od daljnjeg rasta cijena utjecao na njihovu odluku o kupovini stana, a kod 56,4 posto građana bi utjecao na kupovinu automobila, najviše među potrošačima srednje kupovne moći. Isti strah utječe na odluku 62,8 posto ispitanika prilikom financijskog investiranja.

Osim toga, strah od pada kupovne moći utječe i na odluku o planiranju djece svake druge mlade osobe između 18 i 34 godina starosti, u odnosu na svaku treću osobu u populaciji između 35 i 49 godina starosti, iz čega se iščitava da je jedan od najvećih demografskih problema Hrvatske – negativni prirodni prirast i posljedično starenje stanovništva, pod velikim utjecajem ekonomskog okruženja, stoji u priopćenju.

Ekonomske brige i ove godine glavni su problem Hrvata - čak 88,8 posto potrošača je značajno ili jako zabrinuto oko daljnjeg porasta cijena, no istovremeno tek svaki četvrti smatra da će smanjiti osobnu potrošnju, a 41,1 posto smatra da će ju povećati.

 Tri četvrtine građana (73,9 posto) zabrinuto je oko krize domaćeg gospodarstva i više od polovice građana (56,6 posto) je zabrinuto i jako zabrinuto oko ratnih sukoba u koje bi izravno bila uključena Hrvatska. Strah od širenja ratnih sukoba u svijetu utječe na odluku o putovanju u drugu državu kod 39,6 posto građana, a isti strah 36,8 posto građana navodi kao faktor koji bi utjecao na njihovu odluku o preseljenju u drugu državu, s time da je najizraženiji kod mladih osoba (39,6 posto). 

Nešto više od polovice potrošača (51,5 posto) izjavilo je da je u proteklih godinu dana prestalo kupovati određene kategorije proizvoda i usluga (primjerice luksuzna dobra, tehnologiju, putovanja) zbog rasta cijene, dok je 43,2 posto ispitanika zbog cijene promijenilo brend nekog proizvoda koji inače koriste. 

Fokus na cijeni proizvoda

Inflacija je utjecala i na faktore koje potrošači uzimaju u obzir pri kupovini, gdje je sada najveći fokus na cijenu samog proizvoda ili usluge. Danas 45,2 posto ispitanika izjavljuje da kupuje brendove od društveno odgovornih kompanija, dok je to činilo 55 posto ispitanika prošle godine, odnosno 58 posto ispitanika 2020. godine. Brendove koji su posvećeni ograničavanju vlastitog utjecaja na okoliš nastoji danas kupovati 51,4 posto ispitanika, u odnosu na 62 posto prije dvije godine. Kupovina lokalno proizvedenih proizvoda manje je bitna za 10 posto potrošača nego 2020. godine. Vrijednosti i poruke koje potrošači najviše traže od brendova su pouzdanost (32,1 posto), zatim povjerenje, sigurnost i odgovornost.

Povjerenje u sve sektore palo je u odnosu na 2021. godinu, stoji u priopćenju. Uslužne djelatnosti, kao i prošle godine, uživaju najveće povjerenje građana – 57,7 posto građana uglavnom ili potpuno vjeruje frizerima, obrtnicima i kozmetičarima, iako je to pad od 7,3 posto u odnosu na prošlu godinu. Slijede ih kafići i restorani kojima vjeruje 48,9 posto građana, što isti predstavlja pad od 8,1 posto u odnosu na prošlu godinu. Privatne zdravstvene usluge imaju povjerenje 47,8 posto građana, što je gotovo na razini prošle godine. 

Najmanje povjerenje građana uživaju upravo mediji – tek 13,3 posto građana uglavnom ili u potpunosti vjeruje medijima. Slijede ih državne institucije s povjerenjem 13,6 posto građana te institucije i tvrtke lokalne samouprave kojima vjeruje 16,7 posto građana. Kada je u pitanju realan sektor, najmanje vjeruju osiguravajućim društvima (18,1 posto), pružateljima telekomunikacijskih usluga (24 posto) i bankama (24,8 posto).  

Nakon dvije godine zdravstvene krize zanimljivo je vidjeti kakvo je iskustvo građana s privatnim i javnim zdravstvom. Dok je s iskustvom s privatnim zdravstvenim uslugama uglavnom zadovoljno ili izrazito zadovoljno 46,4 posto građana, s javnim zdravstvenim uslugama je tek njih 26,8 posto. Razlika je još veća kada se promatra nezadovoljstvo tim sektorima. 

Građani su puno pesimističniji nego prethodne godine – 44,3 posto građana smatra da će im ukupna kvaliteta života u narednim godinama biti lošija nego sada. Pesimizmu su posebno sklone žene, starije osobe te građani s nižim prihodima kućanstva. Pad optimizma (rast pesimizma) nije univerzalan u svim analiziranim dimenzijama očekivanja, već je ograničen na osobno financijsko stanje te političku i gospodarsku situaciju u zemlji. 

>> VIDEO Znate li što znači ova riječ? Smatra se da je obilježila godinu

Komentara 16

Avatar southman
southman
08:46 01.12.2022.

Drugim riječima " trošimo nikad više, optimizma nikad manje " !

KO
koraknaprijed
08:25 01.12.2022.

A sad zamislite kako bi se osjećali da nam u ovom trenutku vode državu Grbin,Ahmetovic,Bencic,Kekin,Grmoja,Bulj Petrov,Beljak,Oreskovic?

Avatar nekakav
nekakav
08:35 01.12.2022.

ovi što su trošili više su i imali što trošiti. ako su se morali i zadužiti, mogli su se, znači da su kreditno sposobni. ostatak je ionak hr prosjek, koji plače svakog dana radi malih plaća, uglavnom zbog prevelikih apetita koje ne mogu ostvariti.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije