Treba provesti javnu raspravu o izjednačavanju rodnih uloga, ali i ostaviti mogućnost izbora partnerima i partnericama, ništa ne smije biti nametnuto. Što će Hrvatska napraviti na području rodne ravnopravnosti prerano je još govoriti – kaže pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Hoće li život biti bolji ako umjesto poštovanja različitosti među ljudima problem rješavamo jezičnim brisanjem razlika pa se nakon takve demokratske sječe pravimo da ih nema? Zbog političke korektnosti, u Francuskoj, Velikoj Britaniji i SAD-u najavljeno je brisanje iz službenih dokumenata naziva majke i očevi. Zamijenit će ih neutralni pojmovi roditelj 1 i roditelj 2, no francuske feministice prigovaraju da je ta riječ muškog roda. Na taj način trebale bi nestati razlike među heteroseksualnim i istospolnim zajednicama i njihovom djecom. Jednostavnije je zakonskim aktom dokidati razlike i pobrinuti se za formu nego za sadržaj – stvarno poštovanje različitosti među ljudima.
Vodi li takva politička korektnost do apsurda čak i ako bi se svi složili da treba u dokumentima zatrti izraze majka i otac jer možemo slijedom toga nastaviti i dalje, pa ukinuti izraze muškarac i žena i nazivati ih osoba 1 i osoba 2? Možemo li zbog političke korektnosti izbrisati imena svih nacija i država i jednostavno ih sve nazvati stanovnici svijeta da se narodi malih zemalja, koje nikad neće postati velike, ne bi osjećali diskriminiranima? Možemo li izbrisati razlike u religiji i boji kože i sve ih dokinuti da bi svi izgledali i ponašali se jednako jer smo očito samo deklarativno svjesni bogatstva multikulturalnog svijeta? Hoćemo li izbrisati i razlike između bogate i siromašne djece, između djece koja imaju više igračka nego neka druga djeca hrane?
Nažalost, za to potonje toliko politički korektni nismo. Uostalom, termin političke korektnosti nastao je 80-ih godina na sjevernoameričkim sveučilištima kako bi se izbjegli izrazi koji će ljude zbog pripadnosti određenoj društvenoj manjini diskriminirati, a ne da bi nešto stvarno sadržajno promijenio. Iako u Hrvatskoj zasad barem javno nema ni spomena o uvođenju izraza roditelj 1 i 2 u dokumente, to bi se pitanje moglo uskoro i kod nas otvoriti.
Sveučilišna profesorica psihologije Mirjana Nazor kaže da su takve rasprave proizvod novog doba, iako nemamo nikakvih podataka ni istraživanja koji bi govorili u korist uvođenja roditelja 1 i 2.
– Ne bih voljela da me moja djeca, iako su odrasla, zovu roditeljica 1. Mi kao društvo imamo tradicionalnu orijentaciju, to je naš okvir i nije dobro to mijenjati nasilno. Različitosti treba poštovati, a ne ih dokidati. Nismo svi isti, nećemo ni biti i nema potrebe za tim. Smanjenje broja etiketa da bi svi bili isti može samo dovesti do apsurda. Kamo to vodi? Zadržimo svoja religiozna i druga uvjerenja, neka nas bude i katolika i budista i muslimana, važno je poštovati razlike. Istospolnih zajednica treba biti, a je li posvajanje djece nešto što će koristiti djeci više nego da su u domovima, ne znam. Nema ni istraživanja ni podataka o tome da bismo sada mogli argumentirano reći da je to dobro ili da nije. Dokidanje naziva otac i majka doima se orvelovski, otuđeno, i može donijeti više problema nego koristi. Ukinimo sve, i plave i crne, i nacionalnosti i religije! To bi nas dovelo do apsurda da sve označavamo s 1 i 2 – govori profesorica psihologije Mirjana Nazor.
Ostaviti mogućnost izbora
Kako su prenijeli mediji, prvo je State Department najavio da će s američkih putovnica izbrisati kategorije majke i oca te unijeti kategorije roditelja 1 i roditelja 2. State Department obrazložio je najavljene promjene time da je riječ o unapređenju terminologije kako bi se uvažilo postojanje različitih oblika obitelji. Francuski mediji lani su objavili da se prema prijedlogu zakona, kojim bi se legalizirali homoseksualni brakovi, žele ukinuti nazivi majka i otac i zamijeniti ih nazivom roditelj 1 i roditelj 2. Francuski parlament ovaj tjedan raspravlja o legalizaciji istospolnih brakova i pravu na posvajanje djece. I britanski su mediji lani najavili da bi u sklopu reforme, kojom bi se legalizirali istospolni brakovi, trebali iz službenih dokumenata nestati tradicionalni izrazi majka/otac i muž/žena, a zamijenili bi ih neutralni termini. No, i mnogi britanski gej aktivisti, kako je prenio tportal, isticali su da žele da riječi muž/žena ostanu na većini dokumenata. Ben Summeskill iz najveće britanske gej udruge tada je izjavio da je strah od nestanka muževa i žena neutemeljen jer da se parovi i u istospolnim zajednicama žele tako nazivati.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić napominje da će se pitanje zamjene izraza majke i oca izrazom roditelj kod nas tek otvoriti. Kao pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, zadužena i za ravnopravnost s rodnog aspekta, napominje da LGBT zajednice traže da se riješi pitanje posvajanja biološke djece partnera te da bi se i zakonskom regulativom trebale preduhitriti diskriminatorne situacije djece koja žive u istospolnoj zajednici. Napominje da se zbog zaštite djece u istospolnim zajednicama traži uravnoteženje spolnih uloga u hetero i istospolnim zajednicama i da treba vidjeti je li uvođenjem identičnih izraza krajnji cilj da se zaštite ta djeca.
– Bude li se donosio zakonodavni okvir, to će zahtijevati javnu raspravu. Nisam za to da se majka i otac zamijene izrazima roditelj 1 i roditelj 2 jer to može dovesti do sukoba i rivaliteta u obitelji oko toga tko će biti roditelj 1 a tko roditelj 2! Treba ostaviti mogućnost roditeljima da se izjašnjavaju i kao otac i majka i kao roditelj ili roditeljica. Treba provesti javnu raspravu o izjednačavanju rodnih uloga, ali i ostaviti mogućnost izbora partnerima i partnericama, ništa ne smije biti nametnuto. Što će Hrvatska napraviti na području rodne ravnopravnosti prerano je još govoriti – kaže pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, dodajući da možete imati političku volju za promjene, ali ako nema građanskog konsenzusa, ne može se puno napraviti.
Pučki pravobranitelj i bivši ustavni sudac Jurica Malčić ostat će zapamćen po tome što je o aktualnim pitanjima koja se tiču ljudskih prava uvijek davao promišljene i uravnotežene izjave, ne istrčavajući s ishitrenim izjavama samo zato da bi zadovoljio javnost. Što Malčić, koji iščekuje da Sabor imenuje njegova nasljednika, misli o mogućem dokidanju izraza majka i otac?
– Treba ukloniti sve prepreke kad je riječ o pravima istospolnih zajednica kako bi imale prava kao i drugi. Mi smo u tom smislu dobro krenuli s poboljšanjima, ali kada se postigne efektivna zaštita prava istospolnih zajednica, mislim da ne treba prijeći granicu. Činjenica je da udruge za prava istospolnih zajednica idu do kraja u svojim zahtjevima. S druge strane Crkva, koja često ima zastarjela shvaćanja, tjera svoje ekstreme. Ali nemoguće je postići potpuno izjednačavanje u smislu da se ne razlikuje majku i oca, muškarca i ženu kad razlika postoji, a da se ne ide u ekstreme. Postojanje prirodnih uloga muškarca i žene i zakonodavac treba respektirati. Mora se pronaći ravnoteža, treba pronaći rješenja koja nikoga neće uvrijediti, svaki ekstrem koji se nameće nije dobrodošao, osobito u pitanjima svjetonazora. Ako bi se pravo nekoga da se zove roditeljem 1 i 2 nametalo cijeloj populaciji, to ne bi bilo dobro. Vidite da i mnogi, koji se smatraju liberalnima, danas misle kako su ljudska prava dobro postavljena. Bez temeljite rasprave i pripreme ne bi trebalo donositi zakone o kojima postoje jaki prijepori – kaže Jurica Malčić.
Pučki pravobranitelj napominje da su ključna društvena pitanja i politička i svjetonazorska i stoga je, kad je riječ o ljudskim pravima, važna praksa Europskog suda za ljudska prava.
– Ali, ako malo bolje pogledate presude Europskog suda za ljudska prava, vidite da u odlukama često pretegne jedan glas. Ali i liberalni je Europski sud za ljudska prava naznačio da neke stvari država sama treba regulirati u skladu sa svojom tradicijom i kulturom – kaže Malčić, dodajući da mi spadamo u veći krug onih zemalja koje reguliraju zakone vodeći računa i o kulturi i tradiciji.
Dođe li do brisanja majki i očeva iz dokumenata, u tom će slučaju biti zanimljiva odluka Europskog suda za ljudska prava jer je očekivati da će biti podnesene tužbe tom sudu ako se roditeljima ne ostavi mogućnost izbora da se izjašnjavaju i kao otac i kao majka i(ili) roditelj 1 i 2.
Politički analitičar Davor Gjenero ogradio se da ova tema nije njegovo područje, no ipak je rekao:
– Možda je nekad zgodno izbjeći teme koje mogu izazivati konflikte pa ih riješiti zajedničkim eufemizmom. Je li ovo pitanje koje se može riješiti na taj način? Hoće li izazvati podsmijeh ili nezadovoljstvo ako se ide u takve promjene?
Na pitanje može li politička korektnost dovesti do toga da se razlike smanje i kad su u pitanju države i državljanstva pa da se za deset ili više godina države odreknu svoga imena i zamijene ga neutralnim, Gjenero, naravno, smatra da na području državljanstva do takvog izjednačavanja neće doći.
– Kad je riječ o državljanstvu, države žele da se striktno razlikuju prava njihovih državljana od prava stranaca. Unatoč “političkoj korektnosti”, vidimo da države imaju jedan odnos prema svojim državljanima, drugi prema strancima i da se prava tih drugih zanemaruju. I mi ulazimo u Europsku uniju, ali kao jedna od članica nećemo biti izjednačeni u pravima s drugim članicama, vidite i po tome što našim državljanima neće odmah biti otvoreno tržište rada u Europskoj uniji – kaže Davor Gjenero.
Korektnost i državljanstvo
Razlikuju li djeca ulogu majke i ulogu oca u odgojnom i psihološkom smislu ili bi im bilo svejedno da i majku i oca zovu samo roditeljima?
– S aspekta dobrobiti djeteta, ne vidim nikakvog razloga da se ukidaju izrazi majka i otac. Oba roditelja su za dijete podjednako važna, prije se smatralo da je dijete privrženo samo jednom roditelju, no taj je stav napušten jer su istraživanja pokazala da postoji dvojna privrženost djece i majci i ocu. Prema majci djeca razvijaju njegujuću privrženost, a prema ocu drugu vrstu privrženosti – govori ravnateljica zagrebačke Poliklinike za zaštitu djece i psihologinja dr. sc. Gordana Buljan-Flander.
Siniša Zrinšćak, sociolog i profesor na katedri za socijalnu politiku zagrebačkog Pravnog fakulteta, također smatra kako nije dobro da se različitosti dokidaju, umjesto da se poštuju.
– Trebamo težiti tome da prihvaćamo različitosti, da poštujemo i stavove većine i manjine, a ne potirati različitosti. Većina želi da se zna tko je otac, tko je majka i ne čini mi se da je dobro to poništavati. Ako netko želi naći način da se udovolji manjini istospolnim zajednicama, ne treba potirati vrijednosti većine. Ne čini mi se dobro da se ide u drugu krajnost, da se potiru razlike, da se sve uprosječuje i stavlja u jedan lonac. Dobro je da je svatko svjestan svog identiteta, da se poštuju razlike, a ne da se zatiru – kaže profesor Zrinšćak.
>>Bivši ravnatelj tuži školu zbog političke diskriminacije
