Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u četvrtak zajednici Hrvata u Makedoniji kako će Hrvatska nastaviti djelovati u svrhu ostvarivanja njihovih prava.
"Danas smo s dužnosnicima Makedonije razgovarali i o vama, a nastavit ćemo te razgovore i dalje kad je riječ o ostvarivanju svih vaših prava, posebno onog na očuvanje vaše nacionalne baštine, jezika, kulture i drugih stvari", rekla je predsjednica u Skoplju na susretu s predstavnicima hrvatske manjine nakon što se sastala s predsjednikom Gjorgeom Ivanovim i predsjednikom Sobranja Talatom Džaferijem.
Na popisu stanovništva iz 2002. Hrvatima se u Makedoniji izjasnilo 2686 ljudi, no neslužbeno se procjenjuje da ih ima oko 4 tisuće, najviše u prijestolnici, Bitoli i Štipu, a u manjim skupinama i u Kumanovu, Ohridu i Tetovu, rečeno je iz ureda predsjednice.
U nekoliko makedonskih gradova se održava i hrvatska nastava za oko 70 učenika, a u posljednje četiri godine se njihov broj povećao za 40 posto.
S druge strane, u Hrvatskoj živi oko 4100 Makedonaca. Najviše ih je u Zagrebu, a slijede Primorsko-goranska i Istarska županija.
Predsjednica je ranije u četvrtak, na susretu s Ivanovim, naglasila kako su manjine "most poveznica" između dvije države, podsjetivši da je makedonska manjina priznata u hrvatskom Ustavu, da ima svoju zastupnicu u parlamentu, te da Hrvatska financira aktivnosti makedonskih udruženja.
Ivanov je tom prilikom naglasio i kako je Hrvatska prva država "koja je uvela Makedonce u Europsku uniju" uvrštavanjem u svoj ustav, što je "velika pomoć koju rijetko tko ističe".
Grabar-Kitarović je na susretu s Hrvatima izrazila zadovoljstvo što će se uskoro održati i treća sjednica Mješovitog odbora za provedbu sporazuma o zaštiti manjina koji su Skoplje i Zagreb potpisali 2007., izrazivši nadu da će biti postignuti konkretni pomaci. Dodala je kako je to dužnost svih onih država u regiji koje žele postati članice EU-a, kao što je to bilo i Hrvatskoj.
Radi li se išta na ostvarivanju prava na život Hrvata u Hrvatskoj?