Upravo u doba koronavirusa, kad se cijeli svijet zatvorio u kuće kao nikad prije i kad se digitalno distribuira krucijalan sadržaj svih vrsta - od školske nastave do vijesti o globalnoj pandemiji, od poslovnih sastanaka do zabave poput filmova i glazbe - u Hrvatskoj je otvorena javna rasprava o zakonu koji bi čitav Internet trebao učiniti poštenijim mjestom za autore, stvaratelje sadržaja, izdavače i novinare.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, koji je u javnoj raspravi od 17. travnja do 17. svibnja, prenosi u hrvatsko zakonodavstvo europsku direktivu koja je izglasana u travnju 2019., uz mnogo buke, lobiranja, ali ipak izglasana i sada se polako transponira u nacionalna zakonodavstva. Francuska je prva to učinila. Hrvatska je ovim upućivanjem prijedloga zakona u javnu raspravu na putu da također bude među prvim državama članicama koje će dovršiti postupak, za što je inače krajnji rok lipanj 2021., ali u Hrvatskoj bi moglo sve biti izglasano do ljeta ove godine.
- Ovime uređujemo sveukupnu zaštitu autorskih prava na Internetu. Ti standardi su jako važni. Nije to samo pitanje koje se tiče novinskih izdavača, nego svih kreativnih industrija - kaže Romana Matanovac Vučković, voditeljica radne skupine pri Ministarstvu kulture koja je koordinirala 60-ak različitih dionika i pisala nacrt prijedloga zakona.
Za novinske izdavače ovo važno jer se po prvi put u zakonu priznaju njihova prava.
- Dobivamo formalnu, zakonsku moć nad sadržajem iz kuta autorskog prava, ali i iz kuta izdavačkog prava. Mi prije ovoga nismo imali apsolutno nikakva prava kao izdavači - kaže Boris Trupčević, predsjednik Udruge novinskih izdavača pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Predsjednica Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava Valentina Wiesner kaže da su novinari zadovoljni time što hrvatski nacrt zakona korektno prepisuje europsku direktivu o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU.
- Prvi put nam se omogućuje da i mi dobijemo svoj dio kolača u prihodima koje internetski monopolisti poput Googlea, Facebooka i YouTubea ostvaruju na našem radu, ubirući novac od reklama vezanih uz medijske sadržaje koje prenose. To je presedan koji je omogućila Direktiva, a što prije donesemo Zakon, prije ćemo moći krenuti u naplatu. Prijedlog nacrta Zakona ima ovećih manjkavosti kad su posrijedi autori u medijskim kućama jer sva autorska prava u radnom odnosu automatizmom prenosi na poslodavca, no u dijelu koji definira odnos prema internetskim platformama nemamo zamjerke - kaže Valentina Wiesner.
Direktiva EU je uvela dvije novosti oko kojih je bilo najviše spora. Prva novost su srodna prava za novinske izdavače, što bi trebalo potaknuti internetske platforme, posebno agregatore vijesti kao što je Google News, da plaćaju naknade za autorska djela koja se prenose putem linkova na njihovim web stranicama, na kojima zarađuju oglašavanjem. Druga novost je uspostava odgovornosti samih internetskih platformi za neovlašteno korištenje sadržaja zaštićeg autorskim i srodnim pravima koji je na tim platformama dostupan. To bi platforme poput Facebooka trebalo potaknuti da provjeravaju ima li u objavama njihovih korisnika neovlaštenog korištenja autorskih prava i, ako ima, potaknuti ih da dio ostvarenih prihoda isplate autorima ili da općenito sklapaju ugovore o licenciranju s nositeljima autorskih prava.
- Europski izdavači informativnih publikacija bili su ujedinjeni tijekom pregovora oko Direktive o autorskim pravima i ostaju i dalje ujedinjeni tijekom razdoblja njene implementacije. Autorska prava ključna su za novinarstvo, za izdavaštvo, za zaštitu i očuvanje našeg europskog identiteta, koji je u samom srcu naše demokracije. Sada više nego ikada, europske informativne publikacije trebaju brzu provedbu prava izdavača kako bi se stvorio pošteniji i bogatiji digitalni ekosustav - kaže Boris Trupčević.
Google News se u drugim velikim europskim zemljama uporno opire zakonskom rješenju koje ga primorava da poštenije plati izdavačima i autorima za njihova autorska prava koja Google News prenosi kad neku vijest iz novina prenese u obliku naslova i kratkog isječka. U Španjolskoj je jednostavno ugašena Google News stranica na tom jeziku nakon donošenja zakonskog rješenja koje je prethodilo europskoj direktivi. U Francuskoj, nakon transponiranja europske direktive u nacionalno zakonodavstvo, Google News je prestao objavljivati isječke vijesti i ostao samo na naslovima i linkovima, smatrajući da je tako zaobišao zakonsku obvezu. No, francuska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja početkom ovog mjeseca donijela je presudu protiv takve Googleove prakse i naložila da Google (kompanija Alphabet) plati poštenu naknadu francuskim izdavačima.
Ono što Hrvatsku razlikuje od većine ostalih država članica EU je to što Google News nikad nije uspostavio stranicu na hrvatskom jeziku. Najveći agregator vijesti na Internetu, glavna “meta” ove direktive EU, u Hrvatskoj jednostavno ne postoji.
- Da, o Google Newsu se najviše priča kad se govori o srodnim pravima iz ove direktive, a u Hrvatskoj imamo druge, lokalne medijske agregatore. No, ovo nije pitanje samo Google Newsa. I manjim državama je značajno osigurati zaštitu koja bi općenito mogla poslužiti novinskim izdavačima i novinarima da kontroliraju i da mogu naplatiti objavljivanje svog sadržaja na Internetu - kaže voditeljica radne skupine Romana Matanovac Vučković.
Facebook je, za razliku od Google Newsa, značajna platforma na kojoj se dijeli i sadržaj hrvatskih izdavača i autora. Ali ove zakonske promjene nisu razlog ni za kakvu brigu običnog korisnika Facebooka jer se odredbe o plaćanju naknade ne odnose na bilo koga tko dijeli sadržaj na nekomercijalnoj osnovi. Samo se odnose na situacije gdje onaj tko je omogućio takvo dijeljenje na tom autorski zaštićenom sadržaju neovlašteno zarađuje, a to je Facebook kao kompanija, ne korisnik Facebooka sa svojim privatnim profilom.
Zakon neće propisati iznos naknade. Taj posao pregovaranja o naknadi ostaje na izdavačima i novinarima, čija je pravna pozicija biti ojačana, ali koji iznose trebaju dogovoriti s internetskim platformama na koje se zakon odnosi.
- Postoji dobra volja zakonodavca da se uspostavi pravni okvir za reguliranje naplate, a nakon toga slijedi ono što ni direktiva ni zakon ne definiraju. A to je pregovaranje s internetskim platformama o visinama naknade za sadržaje novinara i izdavača koje prenose i na njima zarađuju od reklama - kaže Valentina Wiesner, predsjednica Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava.
Ovo je nešto slično ZAMP -u druga Ive Josipovića tam-tam muzičara !??