Od 2002. do 2012. godine u Hrvatskoj je 116 osoba bilo žrtvama trgovine ljudima, od čega su 58 bili državljani Republike Hrvatske, podaci su Vladinog Ureda za ljudska prava izneseni na predstavljanju twinning projekta \"Jačanje identifikacije žrtava trgovanja ljudima\". Čak 90 posto hrvatskih državljana žrtve su tzv. internog \"traffickinga\", odnosno živjeli su i bili žrtve na teritoriju Hrvatske. Od stranih žrtava najčešće su to osobe iz bivše Jugoslavije, uglavnom iz BiH i Srbije. Projekt je financiran u sklopu Programa Europske unije za Hrvatsku IPA 2010 u iznosu od 191.888 eura te će provoditi šest mjeseci, a cilj mu je jačanje efikasnosti pravosuđa te bolja identifikacija žrtava, ali i počinitelja kaznenih djela trgovine ljudima.
Iako službene brojke govore o svega desetak slučajeva trgovine ljudima godišnje u Hrvatskoj, što je puno manje u odnosu na rumunjskih gotovo 2500, predstavnik delegacije EU u Hrvatskoj Luigi Barile naglasio je kako bi stvarni broj mogao biti mnogo veći.
Prema riječima ravnatelja Ureda za ljudska prava Branka Sočanca u ovoj kriminalnoj djelatnosti najviše su iskorištavane žene i djeca, a najčešći oblici iskorištavanja i kršenja njihovih ljudskih prava su seksualno i radno iskorištavanje.
- Relativno mali broj zabilježenih žrtava ukazuje da Hrvatska ima uspješan sustav. Vlada je svjesna važnosti konstantne nadogradnje i prilagodbe novim trendovima - rekao je Sočanac.
Iako su među stranim državljanima koji su završili kao žrtve u Hrvatskoj dominantne osobe iz BiH i Srbije, ima primjera čak i američkih državljana. 2011. je godine, tako, policija reagirala u slučaju državljanke SAD-a koju je osoba iz Hrvatske namamila na dolazak putem društvene mreže Facebook, dajući joj lažnu poslovnu ponudu. Kad je Amerikanka došla u Hrvatsku i vidjela da stvari nisu onakve kako joj je ta osoba predstavila uspjela je alarmirati policiju koja je srećom spriječila planirano iskorištavanje.
>>Više od 180 djece spašeno od kineskih trgovaca ljudima
