Obrazovni sustav ne podržava nadarenu djecu, učitelje i nastavnike, jedna je od glavnih poruka s jučer održane panel-diskusije "Vaše dijete - supergenijalac" koja je okupila više od 200 roditelja, djece, odgojno-obrazovnih stručnjaka i popularizatora znanosti u prostorijama MM Centra.
Videoprilog "Pametnjakovići", koji je nastao pod režijskom palicom Sunčice Findak i kolege Alceoa Martija s Hrvatske radiotelevizije kroz zapažanja i komentare nadarene djece Roka (4,5) i Ume (11) te studenta matematike na zagrebačkom Prirodoslovnom fakultetu Borne Vukorepe, sažeo je i otvorio sva ključna pitanja kao što su problemi vezani uz identificiranje nadarene djece, rada s nadarenom djecom od vrtića preko škole do fakulteta, pitanja poticanja nadarenosti i nacionalnog programa za rad s darovitom djecom.
Briga od najranije dobi
Posebno je zanimljiv bio komentar majke djevojčice Ume koja je naglasila da biti roditelj nadarenog djeteta znači neprestano pomicati granice. Iako tvrdnja da se darovito dijete drukčije odgaja možda ne zvuči najbolje, činjenica je zapravo da je u ovom slučaju darovito dijete ono koje vodi roditelja. Rokova odgojiteljica u vrtiću "teta" Dijana Vrbanac naglasila je da je najvažnija suradnja na relaciji odgojitelj – roditelj – dijete, odnosno škola – roditelj – dijete. Briga za darovito dijete počinje od njegove najranije dobi, a bez podrške okoline najčešće taj djetetov potencijal ostaje neostvaren.
Svoje prijedloge poboljšanju sustava dali su i najmlađi i najvažniji gosti panel-diskusije nadareni osmogodišnji Mihovil i jedanaestogodišnja Uma, ali i student PMF-a, izvrsni matematičar Borna Vukorepa i slijepa brucošica novinarstva Ines Pavić.
Genijalnost je stanje
Na pitanje Sunčice Findak kako bi definirala genijalce, jedanaestogodišnja Uma je ustvrdila: ''Genijalnost je stanje, a darovitost zbivanje''.
Psihologica dr. Nina Pavlin-Bernardić upozorila je na razlike između genijalaca, nadarene djece i zainteresirane djece te na probleme negativnog etiketiranja i prihvaćanja djece u svojim sredinama zbog čega se termin genijalac izbjegava i radije koristi termin darovito ili nadareno dijete. Na pitanje kamo roditelj odlazi kada uvidi da je njegovo dijete posebno talentirano za određena područja, odgovor je – psiholozima i odgojno-obrazovnim stručnjacima u školama koji onda obavljaju potrebna testiranja i, potvrdi li se da je riječ o darovitom djetetu, roditelji bi u suradnji s odgojno- obrazovnim stručnjacima u školi trebali omogućiti poticaj djetetu i razvoj njegove darovitosti. Zamka na koju roditelj ovdje nailazi jest činjenica da ne postoji nikakav nacionalni program za rad s darovitom djecom, već pravilnici i smjernice učiteljima i nastavnicima kako postupati s darovitom djecom, pa se sve svodi na to koliko vremena i resursa pojedine škole imaju da takav program i omoguće, odnosno koliko vremena i resursa, već ionako preopterećeni odgojitelji, učitelji i nastavnici imaju za rad s takvom djecom u prenapučenim učionicama.
Olgica Martinis, viša savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje, podsjetila je da postoje pravilnici koji učiteljima i nastavnicima daju smjernice za rad s darovitom djecom i koji upućuje na individualiziranu nastavu te da sustav nudi brojna usavršavanja za nastavnike.
>> Natprosječno pametna djeca u školu i s manje od šest godina
