Gdje su u Europi najskuplji, a gdje najjeftiniji stambeni krediti? Evo kako stoji Hrvatska
Podaci ESB-a tako razotkrivaju paradoks u samom središtu europskog projekta. Iako je monetarna politika centralizirana u Frankfurtu, njezin se prijenos i dalje odvija izrazito neujednačeno.
Komentari 2
VL
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Cijenu kvadrata stana u gradovima formira poticana izgradnja. Da se u Zagrebu svake godine izgradi 500 ili 1000 stanova subvencioniranih od grada ili države po cijeni od 1800 eura, što je realni trošak izgradnje, ne bi ostali tražili 5000 eura po kvadratu (osim za elitne projekte u centru). Upravo su takvi poticani stanovi, Lanište, Zapruđe, Selska, Jelkovec, Oranice itd. držali cijene i ostalih stanova umjerenima više od 15 godina. Ali sada imamo Možemo i Tomaševića s ukupno NULA izgrađenih poticanih stanova, i eto...