Što se događa u zelenom srcu metropole? Ili je ekocid ili su nešto gadno zeznuli. Reakcije su to brojnih Zagrepčana koje smo susreli u šetnji sjevernim dijelom Maksimira, na potezu oko Svetošimunske ceste i Maksimirskog perivoja, netom prije nego vas puteljak uz Livadu leptira dovede do tamošnjeg IV. i V. jezera. Ali niti je ekocid, niti je riječ o greški, uvjeravaju nas iz Hrvatskih šuma. Na spomenutom potezu već nekoliko mjeseci operira njihova teška mehanizacija, vidljivo je to prema oznakama na vozilima, a uz rub staze Maksimirskog perivoja, u smjeru sjevera, poslagan je niz posječenih stabala. Kako smo neslužbeno doznali, zabrinuti Zagrepčani od ljeta su pisali i Gradu i Hrvatskim šumama, ali i Fakultetu šumarstva i drvne industrije Sveučilišta u Zagrebu, s obzirom na vlasničke udjele čestica u Maksimiru. Ono što svima bode u oči jest količina posječenih stabala.
-Redovito ovdje prolazim sa psima i sve ovo mi je dosita čudno. Razumijem da smo imali oluje, ali nekako mi se čini da je ovo previše stabala. Koliko sam uspjela vidjeti, bageri su ovdje od ljeta, a svako malo prolaze i kamioni prepuni trupaca. Zaslužujemo znati što se događa s parkom - kazala nam Zagrepčanka koju smo susreli u šetnji Maksimirom.
Iz Hrvatskih šuma na naš upit o čitavoj situaciji odgovaraju kako su prizori na spomenutom potezu posljedica sanacije zbog olujnog nevremena koje je krajem ožujka pogodilo Zagreb. Riječ je o, podsjetimo, oluji koja je metropolom protutnjala 27. ožujka, kada je, ustvrdio je onomad gradonačelnik Tomislav Tomašević, zabilježena rekordna šteta. Tada je, kao pokazatelj razlike u razmjerima, naveo broj vatrogasnih intervencija kojih je bilo čak 1500. Na postaji Zagreb-Sokolovac tog je datuma izmjeren orkanski udar od 120,6 kilometara na sat, dok su na lokacijama Zagreb-Maksimir (96,1 km/h) i Zagreb-Lisičine (101,9 km/h) zabilježeni orkanski, odnosno jaki orkanski udari vjetra.
-Na sjevernom dijelu parka, oko Svetošimunske ceste i Maksimirskog perivoja, neposredno prije IV. i V. jezera, evidentirana su 4594 oštećena stabla ukupne drvne mase oko 7008 kubičnih metara. Radovi sječe i izrade su završeni, a trenutačno se provode privlačenje i odvoz drvnih sortimenata - navode iz Hrvatskim šuma pa domeću kako je riječ o najrazornijem olujnom nevremenu koje je dosad pogodilo zagrebačke park-šume. Šteta nastala na njihovu području odgovara količini stabala koju bi Hrvatske šume redovnim gospodarenjem uklanjale i obnavljale postupno tijekom približno 20 godina.
Odmah nakon nevremena započelo se s obilaskom terena, raščišćavanjem te uklanjanjem oštećenih i izvaljenih stabala koja su predstavljala potencijalnu opasnost za ljude, prometnice i imovinu. Sjeverni dio Maksimira, pojašnjavaju, većim je dijelom u vlasništvu Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, a manjim dijelom i Agronomskog fakulteta. Uz njih, nadzor nad radovima provode i djelatnici Javne ustanove „Priroda Grada Zagreba. Iako su radovi sječe i izrade stabala završeni, posao na terenu još nije gotov. Slijede privlačenje i odvoz drvnih sortimenata, a završetak tih radova planira se do kraja studenoga, odgovaraju na naš upit.
-Budući da je riječ o drvu iz šume oštećene nevremenom, veći dio koristit će se kao ogrjevno drvo za potrebe lokalnog stanovništva, odnosno kućanstava, te će biti dostupan za kupnju u maloprodaji. Manji dio prodavat će se kao tehnička oblovina ugovorenim kupcima Hrvatskih šuma. Dio drvne mase bit će iskorišten i za obnovu parkovne opreme - pojašnjavaju iz Hrvatskih šuma. Poručuju da je cilj u što kraćem razdoblju ukloniti što veći dio stradale drvne mase, radi sigurnosti, očuvanja zdravstvenog stanja i namjene šume. Istodobno, naglašavaju važnost očuvanja i kvalitetne, prikladne obnove šume na površinama koje su nakon nevremena ostale otvorene. Nakon završetka sanacijskih radova slijedi obnova šumskih površina i sadnja novih stabala. Prema najavi Hrvatskih šuma, obnova će se provoditi tijekom ove i sljedeće godine.
FOTO/VIDEO Šteta kakva se sanira desetljećima: U Maksimiru posječeno gotovo 4600 stabala, doznajemo razlog
Otvori KEKS Pay
