Rusija nastavlja unapređivati svoje bespilotne letjelice, a prema izvještajima ukrajinske obavještajne službe (HUR), sposobna je navodno proizvesti čak 2700 dronova mjesečno. Ovi dronovi, koji su evoluirali iz iranskog modela Shahed-136, postali su ključno oružje u ruskim napadima na Ukrajinu, a njihova povećana smrtonosnost i domet izazivaju zabrinutost diljem Europe. Prvobitni Shahed-136, koji je Rusija počela koristiti u sukobu, imao je domet od oko 2500 kilometara i nosio bojevu glavu od 50 kilograma. Rusija je, međutim, razvila vlastitu verziju, nazvanu Geran-2, koja prema HUR-u zadržava isti domet, piše Kyiv Independent. U veljači 2025. godine, HUR je izvijestio o nadograđenoj verziji Geran-2 s bojevom glavom od 90 kilograma, što značajno povećava njezinu razornu moć, ali smanjuje domet na oko 650 kilometara, piše Kyiv Independent.
Nedavno je Rusija počela koristiti i raketnu verziju Geran-2 u masovnim napadima na Ukrajinu, navodi se u analizi. Prema Samuelu Bendettu, višem suradniku Centra za novu američku sigurnost (Center for a New American Security), ovi dronovi zadržavaju domet od 2500 kilometara, ali su znatno brži i teže ih je presresti. Rusija lansira svoje dronove s više lokacija, uključujući grad Bryansk na zapadu Rusije, koji je najbliži zapadnoj Europi i nalazi se manje od 600 kilometara od granica s Litvom i Latvijom. Južnije, dronovi se lansiraju i s okupiranog Krima. Procijenjeni domet ovih letjelica stavlja gotovo sve zemlje NATO-a u potencijalni doseg, uključujući Poljsku, Latviju, Litvu i Rumunjsku, piše Kyiv Independent.
Incident od 10. rujna 2025., kada je ruski dron ušao u poljski zračni prostor, označio je značajan trenutak. Poljski premijer Donald Tusk potvrdio je da je ovo prvi slučaj da je zemlja NATO-a uspostavila izravan kontakt s ruskim vojnim sredstvima na svom teritoriju od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Slični incidenti zabilježeni su i u zračnim prostorima Latvije, Moldavije i Rumunjske, gdje su dijelovi oborenih dronova pronađeni tijekom prošlih napada. Sposobnost Rusije da proizvodi velike količine sve sofisticiranijih dronova zabrinjava NATO saveznike. Njihova brzina, domet i smrtonosnost, u kombinaciji s lansirnim mjestima blizu granica Europske unije, predstavljaju izravan izazov za sigurnost regije. Stručnjaci upozoravaju da bi daljnji razvoj ovih tehnologija mogao dodatno zakomplicirati obrambene strategije NATO-a, posebice u pogledu presretanja brzih i teško uočljivih dronova.
Otvori KEKS Pay
koliki domet ima dron koji je doletio do studentskog doma u zgb-u ?