Nadajmo se da se neće i nama kao nekima dogoditi novi porast zaraze te da pitanje što je dovelo do impresivnog slabljenja epidemije,i tko je u pravu, tvrdokoronaši ili mekokoronaši, Ivan Đikić ili Gordan Lauc, neće imati presudan humanistički ili ekonomski značaj kao dosad. Ako je Lauc u pravu, onda smo imali nepotrebne ekonomske gubitke, dok je logična posljedica Đikićevih argumenata da smo kašnjenjem s (oštrijim) mjerama imali nepotrebne ljudske gubitke. Lauc tvrdi da nisu mjere od 28. studenoga dovele do toga da je, kako je prilično smjelo ustvrdio, u nas pandemija “kolabirala”, već prokuženost te da je stoga bilo nepotrebno zatvaranje kafića, restorana, teretana, a osobito uvođenje propusnica.
Doduše, Lauc je svakoga dana sa svakim povećanjem broja zaraženih sve više u pravu. Još od sredine listopada tvrdi kako smo prešli vrhunac pa i nedavno “sada je potpuno jasno da je što se broja novozaraženih tiče vrhunac epidemije na sjeverozapadu Hrvatske bio negdje između 17. i 22. studenoga”. Što znači da mjere od 28. studenoga nisu mogle utjecati na tijek pandemije pri čemu se Lauc, a i Nenad Bakić, grčevito drže izjava 26 znanstvenika koji su 6. prosinca apelirali na maksimalno moguće strože mjere, stoga tvrdeći kako će se učinci postojećih mjera vidjeti za dva-tri tjedna. Lauc tumači kako su se pomaci dogodili prije pa da mjere nisu na to utjecale.
Lauc je ohrabren i tezama prof. Tima Spectora, jednog od nekolicine najuspješnijih svjetskih epidemiologa, kako ga je predstavio upućujući na njegov osvrt 29. studenoga u Spectatoru. I Spector je tvrdio kako je broj slučajeva u Ujedinjenom Kraljevstvu počeo padati prije lockdowna 5. studenoga. Lauc je to popratio komentarom kako su određene interesne skupine izmanipulirale britansku vladu prikazujući podatke za koje su i sami već tada znali da nisu točni i čitavu zemlju pretvorile u jedan veliki zatvor bez potrebe, dodavši: “Jako je teško shvatiti zašto su to napravili, no sada je dosta jasno da se upravo to dogodilo u Londonu...” Za Lauca je ključna bila Spectorova opaska, u našem prijevodu: “London, koji je teško pogođen u prvom valu, nije doživio dramatičan porast (u drugom valu, op.a.) kako se strahovalo. Moguće je, premda se ne može sa sigurnošću tvrditi, da to može biti zbog toga što su mnogi Londonci već stekli stupanj imuniteta u prvom valu.”
Uočljiva je trostruka ograda, dok Lauc kategorički tvrdi kako je veća zaraženost na sjeverozapadu Hrvatske usporila širenje zaraze kod nas. Međutim, tijek epidemije u Londonu nepovoljan je za Spector-Laucovu teoriju. Iako je Lauc govorio o “namjernom dizanju panike kako bi se skrenulo pozornost s Brexita i pregovora s EU”, u tjednu od 14. do 20. prosinca incidencija zaraze u Londonu gotovo je udvostručena, na 710 slučajeva na 100.000 stanovnika, s 32.423 tjedan prije na 63.603 slučaja pa su mjere postrožene iako je Spector tvrdio kako je to pogubno. Što se Hrvatske tiče, Lauc je vrhunac pandemije pomaknuo na razdoblje koje koincidira sa smanjenjem PCR testiranja zbog uvođenja antigenskih testova i “vjerojatno” zaraženih. K tomu, svi ključni pokazatelji govore da je vrhunac pandemije bio u tjednu od 7. do 13. prosinca kad je bilo najviše novozaraženih (25.533) s najvećim dnevnim porastom od 4620 slučajeva 10. prosinca te rekordnim brojem aktivnih. U idućem tjednu uslijedio je rekordan broj hospitaliziranih i na respiratoru te dnevni (92) i tjedni broj umrlih (537). Ali u tom tjednu od 14. do 20. prosinca došlo je i do znatnog smanjenja novozaraženih (19.076) te drastičnog u proteklom tjednu (9968). Dakle, Lauc je u potkrepu svoje teorije vrhunac pandemije pomaknuo za tri-četiri tjedna. A i fokusirao se na zatvaranje kafića, restorana i teretana 28. studenoga, zanemarujući mjere od 22. studenoga za privatna i javna događanja, svadbe, pogrebe, natjecanja, zatvaranje noćnih klubova i diskoteka...
Varaždinska županija online nastavu za srednje škole uvela je 23. studenoga, dan kasnije Osječko-baranjska, 30. studenoga Međimurska, Zagrebačka, Vukovarsko-srijemska, 2. prosinca već osam županija... Od 20. studenoga do 4. prosinca bilo je i od 11.500 do 14.000 samoizolacija učenika. Prvi pomaci nabolje dogodili su se upravo u drugom i trećem tjednu od tih mjera, preokret u širenju zaraze uslijedio je deset dana od prelaska na online nastavu. Nedvojben je i utjecaj toga što je 4,94% nacije zaraženo, po čemu smo 16. na svijetu i peti u EU. Stvaran broj je i veći. Europske države s većim omjerom vrhunac drugog vala imale su krajem listopada, pa čak i Slovenija, a i u većini zemalja s više od 3% zaraženih stanje se smiruje. Ali, ima i izuzetaka, pa Češka s 6,2% zaražene populacije bilježi novi porast, kao i Francuska, UK, Španjolska, pa i SAD bilježi rekorde s 5,8% zaražene populacije. Ali, ima i zemalja koje su slabo prokužene pa pandemija kod njih ipak jenjava. Očito je da su u pravu i krivu i Đikić i Lauc.
Đikan starletan