Europa je nepovezan kontinent i sljedeća kriza, izvjesno je, bit će digitalna i puno skuplja za društvo, tako glasi naslov oštre kritike europske politike prema telekomunikacijama koju je producirala konzultantska tvrtka Strand. Europa s takvom nedorečenom politikom koja se uvezuje u pompozne naslove strategija poput “Povezani kontinent” debelo zaostaje u razvoju za Sjedinjenim Državama kao i razvijenim zemljama Azije. EU lideri ponose se telekom paketom pravila nazvanim “Connected continent”; jedinstveno tržište za rast i zapošljavanje, naglasak je na niže cijene roaminga. Međutim, tužna je istina da će takva konzumeristička politika prema telekomima imati veliki negativan utjecaj na telekomunikacijsku infrastrukturu koja je temelj modernog europskog informacijskog društva.
Ispada, da su niže roaming tarife sve što je potrebno da se stvore radna mjesta i potakne rast EU. Činjenica je da same niže cijene neće ugroziti telekom kompanije, no EU ne želi prihvatiti posljedice koje će takva regulatorna pravila polučiti.
Europski roaming upakiran je kao mamac uoči izbora za europski parlament. Samo naivni vjeruju da će omogućavanje jeftinijeg telefoniranja Europljanima dok su na godišnjim odmorima potaknuti razvoj telekomunikacijskog tržišta. U praksi “roam like at home” ili “pričaj u inozemstvu kao kod kuće” znači da će cijene svuda biti iste. No, reguliranje cijena ne odnosi se na cijene frekvencijskog spektra, poreze, infrastrukturu, ugovorene uvjete itd... Ukoliko operatori moraju sniziti cijene, rezanje troškova je neizbježno na nekoj drugoj strani. Tada je vrlo izvjesno da će smanjiti cijene investicija u infrastrukturu, argumenti su Stranda.
Prihodi izgubljeni od prosječnog roaming korisnika bit će marginalni, no veći udar doći će na tržište u otvaranju novog polja za mobilne arbitraže prodajom i spekulacijama SIM kartica i mobilnih usluga od “low cost” zemalja EU. Nije tajna da EU nije fizički jedinstveno tržište, a kamoli digitalno. Samo pogled na, primjerice razlike u cijeni automobila daje pregled na to koliko je tržište EU jedinstveno. Zemlje koje proizvode automobile poput Njemačke, Švedske, Španjolske, Francuske i potiču njihovu prodaju kod kuće s manjim porezima na automobile, a Dance, primjerice, isti ti automobili koštaju 180 posto više, slikoviti su u Strandu. Da EU zahtijeva jednu cijenu za automobile objeručke bi bilo prihvaćeno kod potrošača, no bijes vlada proizvođača europarlamentarci ne bi preživjeli.
Ako je čelnicima EU stalo toliko do potrošača, zašto se ne bave rashodima koji su veći dio dohotka potrošača, poput stanovanja, goriva, prijevoza, hrane i odjeće? Cijene EU, čak i s roaming pristojbama manje su od pet posto bruto domaćeg dohotka po dohodovnom cenzusu koji je predložio ITU (Međunarodna telekom organizacija). Jedino objašnjenje je da telekom industrija nije učinila dovoljno. Zakazala je u lobiranju i objašnjavanju političarima i javnosti koju ogromnu vrijednost za sadašnjost i budućnost imaju telekomunikacije. Tako su telekomi postali žrtveni jarci politike, smatraju u Strandu. Stoga će umjesto konkurentnosti jaz između Europe te SAD-a i Azije biti još veći. Strand Consult predviđa da će investicije u mobilne mreže i fiksnu infrastrukturu padati sljedeće tri do četiri godine.
Neovisno o tome prođe li prijedlog povjerenice Kroes, “Povezani kontinent” možda ipak neće biti usvojen u sadašnjem obliku. No, neizvjesna politička klima operatore će spriječiti da ulažu koliko bi mogli i trebali. Europski telekomi trebaju se i konsolidirati, jer su kao kapitalno intenzivna industrija na niskim profitabilnim stopama. Dok traju takvi procesi, ulaganja se također zaustavljaju.
Što će pak biti s telekomima koji posluju u Hrvatskoj te kako vidi digitalnu strategiju Europe pitali smo i Damira Filipovića, stručnjaka za telekomunikacije, koji nam je pokušao dočarati cjelokupnu sliku. Činjenica je da Europa zaostaje, da investicija ili nema ili kasne, ali i da je Europa u usporedbi sa SAD-om kombinacija 28 država, a ne doista jedinstveno tržište. Postoji razlika između primjene jedinstvenih ili usklađenih pravila i stvarnog jedinstvenog tržišta. Tu je težnja povjerenice Kroes opravdana, ali i teško izvediva u trenutačnim političkim okolnostima jer EU je doista zbroj političke volje njezinih članica.
Nedostatak investicija nije samo posljedica nedostatka jedinstvenog tržišta nego i nedosljedne primjene propisa EU u području telekomunikacija, stvarnih razlika na tržištima između država članica i svojevrsnog pritiska velikih operatora. Koji pomalo “ucjenjuju” svoje vlade i Komisiju da neće biti investicija ili će biti manje ako se postojeća pravila ne “prilagode” njihovim gledištima.
– Kako primjena Digitalne agende u cijelosti zapravo ovisi o državama članicama, u kombinaciji s primjenom EU propisa i investicijama, jasno je zašto nema pravog napretka. Svijetli primjeri su skandinavske zemlje i V. Britanija, koje su gotovo mjerljive s azijskim državama i Amerikom. Manje države koje su ujedno i jače pogođene ekonomskom krizom nemaju zapravo šanse da dohvate razvijenije bez dodatnih ulaganja, u čemu ih koče trenutačna pravila EU i nedorasli regulatori – stav je Damira Filipovića. – U slučaju Hrvatske je jasno da je jedini izlaz za operatore povećanje cijena, pogotovu kad se uzmu u obzir i novi nameti. Profiti odavno nisu kakvi su bili, tako da tvrdnja novog ministra financija da se treba podijeliti bol krize nema osnove u stvarnosti i jednostavno je glupa, jer ako nema smanjivanja državne potrošnje tko onda doista dijeli bol? – kaže Filipović, ekspert u području ICT-a i telekomunikacija.
– Glede prijedloga o ukidanju roaminga, radi se o nastavku trenda koji je započeo u EU 2006. To ima smisla, ali treba jasno reći da pružanje usluge roaminga u tehničkom smislu ima troškove, nije jednako nacionalnom prometu pa bi i tu moglo doći do rebalansa cijena u domaćem prometu jer su u tom slučaju te cijene nerealne – smatra Filipović.
>> Besplatni roaming u EU do Božića 2015.
jadni operateri. nakon banaka sigurno najsiromasniji dio drustva.