U prvih devet mjeseci ove godine zdravstvene ustanove u Hrvatskoj – bolnice, zavodi za javno zdravstvo, domovi zdravlja i zavodi hitne medicine – poslovale su nešto lošije nego u istom devetomjesečnom razdoblju prethodne godine. Ukupni su im prihodi porasli 11,7% ili 379,2 milijuna eura, a rashodi gotovo 12% te je ukupno zabilježen porast iznosio oko 60 milijuna eura. Tako su ukupni prihodi nešto malo premašivali 3,6 milijardi eura, dok su rashodi iznosili gotovo četiri milijarde eura, što je dovelo do negativnog financijskog rezultata u iznosu od 360,1 milijun eura, iznijela je Marina Jurković, ekonomska savjetnica Udruge poslodavaca u zdravstvu na konferenciji UPUZ-a u Opatiji. No, usprkos rastu prihoda, ukupan dug zdravstvenih ustanova iznosi 2,4 milijarde eura, a dospjelo je od toga 784 milijuna eura.
– Rast tog duga u odnosu na sam početak godine je 248,5 milijuna eura ili 49 posto. Prosječan mjesečni dug je 36 milijuna eura, a što se tiče rokova plaćanja, to je kod općih bolnica od 250 do 360 dana, a u kliničkim bolnicama od 210 do 270 dana – kazala je M. Jurković.
Negativan trend poslovanja bolnica pogoršava se jer ravnatelji bolnica nemaju adekvatne alate upravljanja, a ponajprije se tu misli na cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka i drugih zdravstvenih usluga kojima cijene jednostrano određuje HZZO.
– Ravnatelji su temelj stabilnosti zdravstvenog sustava, a za efikasno upravljanje bolnicama moraju imati alate za upravljanje. Ti su alati danas iznimno suženi jer cijene usluga određuje kupac, odnosno HZZO, a takve uvjete poslovanja treba mijenjati – ponavlja Dražen Jurković, direktor UPUZ-a.
Državni tajnik Tomislav Dulibić podsjetio je na 154 milijuna eura koji su rebalansom predviđeni do kraja godine za plaćanje dugova, a Diana Percač iz HUP-ove Koordinacije veledrogerija izravno mu je poručila: Platite dugove! Što će biti ako bolnice ostanu bez lijekova?
Stručnjakinja za farmakoekonomiku dr. Tereza Šarić analizirala je podatke unutar zdravstvenog sustava u posljednjih deset godina pa je utvrdila da se udio korisnika zdravstvene zaštite koji odlaze k liječniku u odnosu na one koji to ne čine sa 79% popeo na 90%. Popeo se i broj posjeta liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali je opao ili stagnira broj pregleda, navela je dr. Tereza Šarić.
Pad broja korisnika posljedica je mjera "čišćenja" koje je proveo HZZO. – Znatno je porastao broj recepata i broj propisanih doznaka za ortopedska pomagala – navela je dr. Tereza Šarić. Istodobno se nešto povećao broj pregleda u sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite, a povećao se i broj posjeta bolnicama, bilo dnevnim bolnicama bilo stacionarnim sustavima. Najveći je rast ipak u dnevnim bolnicama, gdje se rješava golem dio zdravstvenih teškoća pacijenata – broj posjeta porastao je s 1,2 na 1,9 milijuna godišnje.
Otvori KEKS Pay
Beros nasljednica radi, a eto nam i Berosa u bolnici. Svaka nama cast !!!! Stvarno smo prava drzava za nepismene i kriminalce