Gotovo 146.000 različitih poslodavaca, od obrtnika, privatnih i državnih tvrtki te ustanova, koristi olakšicu za umanjeno plaćanje mirovinskih doprinosa. Poznato je da zaposleni izdvajaju 20 posto bruto plaće za buduće mirovine, no onima s malim primanjima država pomaže tako što umjesto njih plaća jedan dio. Olakšica je zatražena za čak 880.000 radnika. Subvencija mirovinskih doprinosa uvedena je početkom 2024. za mjesečne plaće manje od 1300 eura bruto. Izračunali smo da ona donosi od sedam centi povišice na bruto plaću od 1299 eura do 45 eura za 700 eura bruto plaće. Primjerice, na 1200 eura mjesečne bruto plaće, s plaće se skida 230 eura mirovinskih doprinosa, umjesto 240, a razliku od deset eura, za 1. stup, doplaćuje država. U godinu dana to je 120 eura, dok je za 2. stup doplata niža, odnosno 7,5 eura mjesečno.
Porezna uprava je u prvih šest mjeseci evidentirala točno 878.794 zaposlenih kojima je država jedan, dva, tri ili svih šest mjeseci pokrivala razliku doprinosa. Vlada nije objavila broj mjesečnih doplata, već samo zbirne podatke za cijelu 2024. te polugodišnji za 2025. godinu. Naša je procjena da broj radnika kojima se doplaćuju doprinosi, nijedan mjesec nije bitno manji od 700.000.
Cent po cent i lani je država za 1,2 milijuna zaposlenih pokrila 215 milijuna eura doprinosa. Radili su za 164.000 različitih poslodavaca. U prvoj polovici ove godine trošak je bio manji i iznosio je 77 milijuna. U prosjeku, ovogodišnje je povećanje oko 14 eura. Korist od umanjenja sve je skromnija što se plaća više približava granici od 1300 eura, te se mjeri centima. Stručnjaci s kojima smo razgovarali ističu da ima tvrtki koje odustaju od subvencija jer im je trošak obrade platnih lista veći od koristi, no sudeći po broju poslodavaca koji traže olakšicu, udio racionalnih tvrtki više je nego skroman.
– Tko god može, bježi od rada na obračunu plaća jer je obračun plaća i popratnih naknada postao jedan od najkompliciranijih u Europskoj uniji – ističe upućeni poreznik. Hrvatska je Vlada omogućila tvrtkama da radnike prijavljuju na male plaće tako što im je odobrila velik broj dodatnih, posve legalnih isplata koje su oslobođene poreza i socijalnih doprinosa. To su bonusi, topli obroci, najamnine i 30-ak drugih neoporezivih naknada. Tako, primjerice, sve više ugostitelja osoblje plaća preko napojnica. Sve to znači i manje novca u mirovinski sustav. Kažu nam da nije rijetkost da tvrtka prijavi vrhunskog inženjera na 1000 eura mjesečne bruto plaće, a razliku do ugovorenih 10.000 eura isplati kao udio u dobiti ili pak kao neoporezivu naknadu za smještaj.
Isto tako, među osobama kojima su porezni obveznici doplatili 77 milijuna eura nalaze se i članovi uprava desetaka tisuća privatnih poduzeća čija je prijavljena mjesečna plaća oko 1169 eura bruto te ispunjavaju kriterije za državnu pomoć. Usto, onima koji se prvi put zaposle, poslodavci godinu dana ne plaćaju ni zdravstveni doprinos.
Hrvatska je, inače, lani imala 162.000 aktivnih poslovnih subjekata, od kojih oko 66.000 nema nijednog zaposlenog. Registrirano je i 130.000 obrta, ali svaki treći obrt posluje kao dodatna djelatnost u vlasništvu ljudi zaposlenih negdje drugdje, često na fakultetima ili javnom sektoru. U obrtu dominiraju intelektualne usluge, a ne zanatlije. Od približno 180.000 raznih poslodavaca koji su mogli koristiti olakšicu za umanjenje doprinosa, za njom je ipak posegnula velika većina, njih 146.000.
Otvori KEKS Pay
