– Moramo dogovoriti smanjivanje očekivanja u odnosu na ono što je bilo 2024. godine – riječi su ministra rada i mirovinskog sustava Marina Piletića, izrečene na posljednjem krugu pregovora sa sindikatima javnog sektora o plaćama u idućoj godini. Na ljetni je krug pregovora Vlada došla s ponudom da će, od ljeta iduće godine, početi isplaćivati 20 eura naknade za topli obrok. Uz božićnicu, regres i uskrsnicu, oko 250 tisuća proračunskih korisnika svaki će mjesec primati i naknadu za topli obrok, koji se kao neoporeziva naknada udomaćio u privatnom sektoru. Poruka o smanjenim očekivanjima odnosila se na osnovicu, odnosno povećanje plaća u 2026. godini, koje je zasad ostalo po strani. Dio sindikata očekuje da će rujanski pregovori biti uspješniji i donijeti rast osnovice, drugi su uvjereni da će osnovica ostati zamrznuta te pritišću na korekciju koeficijenata.
Pregovori se nastavljaju u rujnu, nakon završetka glavne turističke sezone. Tada će biti jasnije hoće li se popraviti prihodi od PDV-a i skupiti dovoljno novca, ne za povišicu, nego za isplatu dosad ugovorenih prava. U prvih pet mjeseci ove godine proračunski izdaci za plaće skočili su 15 posto, a u odnosu na 2023. čak 70 posto. Malo je vjerojatno da će se javni sektor zadovoljiti s ponuđenih 20 eura toplog obroka, i to s odgodom te predati bez borbe tako da će idući mjeseci biti burni! Plenkovićevoj Vladi i njihovoj pregovaračkoj ministarskoj ekipi ne pomaže ni ubrzavanje inflacije, jer je srpanj neugodno iznenadio s poskupljenjem hrane pa je godišnja stopa inflacije preskočila 4 posto. Godišnja stopa rasta plaća u ovoj godini mogla bi nominalno biti nešto ispod deset posto, a umanjeno za inflaciju oko 6 posto realno.
Prošle su godine prosječne plaće rasle oko 15 posto, a za iduću godinu središnja banka očekuje nominalno povećanje prosječnih plaća 5,7 posto, odnosno oko 120 eura bruto. Usporedba primanja iz 2024. godine pokazuje da su plaće zaposlenih u gospodarstvu deset posto niže od državnog prosjeka, a odnos privatnog i javnog možda se najbolje oslikava u obrazovanju i zdravstvu. Bolnice i druge zdravstvene ustanove u privatnom vlasništvu lani su, prema podacima Fine, imale prosječne neto plaće od 1187 eura, dok su privatne škole i fakulteti svoje zaposlene plaćali s prosječnih 899 eura neto! Prema posljednjim poznatim podacima prosječna bruto plaća preskočila je dvije tisuće eura, prosječni neto isplaćen u lipnju bio je 1451 euro, a medijalna neto plaća 1236 eura!
Državni zavod za statistiku ističe da je u cijelom sektoru obrazovanja, gdje je država dominantni poslodavac, prosječna plaća oko 1600 eura neto, a u zdravstvu više od dvije tisuće eura. Kad je u pitanju 2026. godina, sitno povećanje za sve zaposlene može se očekivati uz porezno rasterećenje plaća ako Vlada poveća osobni odbitak ili pojedine lokalne jedinice smanje stopu poreza na dohodak. Prihodi od poreza na dohodak nisu podbacili kao PDV, no u tom je dijelu hrvatska Vlada odgovornost za smanjenje poreza na plaće prebacila na lokalne jedinice, gradove i općine koji, unutar zadanih gabarita, samostalno donose odluke o poreznom opterećenju dohotka.
FOTO Vladimir Šeks privukao pozornost modnim odabirom u Kninu
Otvori KEKS Pay
(pred)izborno političko dizanje plaća u javnom sektoru mora pod hitno biti zaustavljeno jer to masovno generira rast inflacije i posljedično dovodi do rasta cijena svega-od trgovine do turizma dok se sve jednog dana ne uruši i propadne zbog visoke inflacije.. Zbog toga najviše ispašta privatni sektor gdje plaće rastu znatno manje i znatno sporije zbog čega zaposlenici kod privatnika žive sve lošije, kao i umirovljenici. Rast plaća u javnom sektoru može biti samo u skladu s realnim rastom BDP-a, a ne po nečijim željama i ucjenama!