Država će kupiti četiri helikoptera za uspostavljanje helikopterske hitne pomoći i uložiti u edukaciju pilota i medicinskih timova, a helikopterskom hitnom upravljat će potom odabrani privatnik.
Javno-privatno partnerstvo model je za koji se zdravstvena administracija odlučila za uspostavu helikopterske hitne pomoći koja je najavljena već od iduće godine, a riječ je o početnom ulaganju u vrijednosti od 34,6 milijuna eura. Je li taj novac osiguran i kreće li helikopterska hitna doista od iduće godine, pitanja su na koja iz Ministarstva zdravstva odgovore nismo dobili. S te su adrese poručili kako je izrađena studija izvodljivosti uspostave helikopterske hitne pomoći za koju je plaćeno 157.900 kuna, a koja prema njihovu odgovoru – nije javni dokument.
– U tijeku je međuresorno razmatranje sadržaja studije te ona ne predstavlja javni dokument, već služi kao podloga stručnom timu u procjeni i donošenju odluke koji bi od mogućih i predloženih modela bio optimalan i najučinkovitiji za Republiku Hrvatsku. On će se odabrati vodeći računa o geografskom položaju, demografskim značajkama i potrebama stanovništva, stanju vozila hitne medicinske pomoći za cestovni prijevoz, brzih brodova te planiranju i educiranju letačke posade i medicinskih timova koji trebaju zadovoljiti potrebe pacijenata u smislu tehničkih i sigurnosnih uvjeta, financijskoj održivosti potencijalnog modela i svim ostalim elementima relevantnima za donošenje strateških odluka od značaja za sve stanovnike Hrvatske – odgovor je Ministarstva u kojemu nije potvrđeno da će helikopterska hitna doista krenuti iduće godine kao ni na koji konkretno način.
Ranije je pak, podsjetimo, u odgovoru Vlade, nakon zahtjeva oporbe za opoziv ministra zdravstva, rečeno da će helikopterska hitna imati tri stalne baze: u Splitu, na Krku i Zagrebu, dok će povremene, sezonske baze biti u Dubrovniku, Slavonskom Brodu i Karlovcu. U istom odgovoru stoji i da je planirano 49 zaposlenika čije će ukupne godišnje plaće biti 2,5 milijuna eura.
Cijeli projekt trebao bi se uspostavljati kroz razdoblje od četiri godine, a nejasno je na kraju i je li spomenutih početnih 34,6 milijuna eura osigurano ili će se za njih tek aplicirati. Nadalje, kad je riječ o brodicama koje spominje Ministarstvo, to je šest brzih brodica za hitnu medicinsku pomoć s vezovima u Malom Lošinju, Rabu, Supetru, Zadru, Šibeniku i Dubrovniku. Zbog racionalnog korištenja tog oblika hitne pomoći ističe se opremanje ambulanti na otocima kako bi se na licu mjesta mogle obaviti neke od potrebnih pretraga.
Valja podsjetiti da je pilot-projekt helikopterske hitne uvela SDP-ova Vlada i tadašnji ministar zdravstva Siniša Varga nakon čije smjene projekt nije nastavljen, nego je hitan prijevoz helikopterima vraćen MORH-u, kako funkcionira i danas.
Stvarno, "morske" ideje, koje još smrde na muljažu! Kad se već niste sami sjetili, evo, ionako plaćeni državnim novcem, helikopteri ne idu privatniku, već ostaju pod MUP-om, MORH-om ili čak ministarstvom zdravstva i već ste uštedjeli ono što bi bio profit privatnika. Mala paralela, tako ste razminiranje prepustili privatnicima, umjesto da to odrade MUP i MORH (koji su već ionako imali potrebne kadrove). Rezultat, utučeni novci, a mina se (23 godine nakon rata) nismo riješili. Prvo što od države treba izvući još novaca, a drugo, kada izvade iz zemlje zadnju minu, ta poduzeća i njihovi gazde, mogu staviti lokot na vrata.