Slovenija i Hrvatska dijele slično iskustvo u borbi protiv pandemije koronavirusa. U prvom proljetnom pandemijskom valu bile su među najboljima u Europi, ali su u drugom jesensko-zimskom valu među najgorima kada je riječ o širenju zaraze i broju mrtvih. Zašto Slovenija i Hrvatska ne uspijevaju obuzdati zarazu, upitali smo slovensku infektologinju i šeficu slovenskog stručnog tima za COVID-19 pri ministarstvu zdravstva dr. Bojanu Beović koja naglašava kako je Slovenija uvela mjere kakve su uvedene i u većini drugih zemalja, čak i ranije, iako je bilo komentara da su uvedene prekasno.
– U drugim zemljama se krivulja zaraze brzo okrenula prema dolje, a kod nas nikako. Mislim da se razlog krije u kulturnim razlikama i različitom razumijevanju zdravstvenih mjera što onda svakako utječe na zdravstveno stanje stanovništva. U Sloveniji imamo velike razlike kada je riječ o epidemiološkoj situaciji između pojedinih dijelova zemlje s obzirom na to da je u aktualnoj krizi situacija na sjeveroistoku Slovenije lošija, a na jugozapadu bolja, ali su i prije postojale slične razlike u pogledu zdravstvenog stanja stanovništva. I u ovoj je krizi teret krize dvostruko veći na sjeveru i sjeveroistoku nego na jugu i jugozapadu. Osim toga, mislim da je jedan od razloga takve situacije u nepovjerenju u vladu i vladine mjere, pri čemu ne mislim da je ovdje problem u nepovjerenju u samo sadašnju vladu, nego je to trajan problem u Sloveniji, koja je snažno polarizirana zemlja. Mislim da je problem i u činjenici da nismo dugo samostalna zemlja i da nemamo osjećaj da nam je sudbina u vlastitim rukama. Kod nas često prevladavaju očekivanje i uvjerenje da država mora sve napraviti i da su mjere stvar vlade i administracije – ne mislim samo na COVID-19 – a ne pojedinačnih građana i njihova svakodnevnog ponašanja.
Video - Branka Aničić prva je osoba koja se cijepila u Hrvatskoj
Ima kritika prema kojima epidemiološke mjere slovenske vlade nisu motivirane epidemiološkim, nego nekim drugim, političkim razlozima?
– Da, postoji takva argumentacija iako su naše mjere jednake kao i mjere u drugim zemljama. Zbog toga je teško reći da se kod nas to radi iz represivnih razloga, jer je riječ o epidemiološkim mjerama kao, primjerice, u Austriji i Italiji.
Spominje se i da Slovenija već 11 tjedana ima policijski sat što, kako kažu, nije slučaj u drugim zemljama...
– To nije istina. U Austriji imaju policijski sat čak i danju, a ne samo noću. Radi se o tome da neki ne žele pogledati što se događa izvan naših granica i žive u uvjerenju da su sve ove mjere nametnute samo zato što netko želi represiju. A to ovdje sigurno nije slučaj. I u tome se vjerojatno odražava problem naše podijeljenosti, što nije dobro za nas i što nam škodi u ovom trenutku.
Mislite da se to onda odražava i na loš rezultat Slovenije u borbi protiv pandemije?
– Svakako. Mislim da je to rezultat nepovjerenja u epidemiološke mjere i stalnog ponavljanja da je riječ o mjerama koje su donesene zbog represije, a ne zbog epidemije. To utječe na ljude koji svakodnevno prate medije i iz medija uzimaju ono što im odgovara, a onda i ne poštuju mjere nalazeći za to opravdanje u medijima koji govore o tome da je riječ o mjerama koje su motivirane represijom, a ne epidemiološkim razlozima.
Kako se na sve to reflektira činjenica da ste usred pandemije ostali bez ministra zdravstva te trenutačno tu funkciju obavlja premijer Janez Janša?
– To je svakako jako loše za borbu protiv pandemije.
Slovenija je ovih dana krenula u masovno testiranje brzim antigenskim testovima. Zašto?
– Točno, ali ipak ne kao, primjerice, Slovačka ili jednim dijelom i Austrija. Cilj je testiranja otkriti što veći broj infektivnih osoba. S jedne strane otvaramo što veći broj centara na kojima se građani mogu brzo dobrovoljno testirati, dok s druge strane tako testiramo i skupine koje su zbog svog rada spadaju u ugrožene skupine, kao što su to zdravstveni radnici ili radnici u domovima za starije. Mislimo da je dobro da se građani testiraju i da se, ako su pozitivni, brzo izoliraju. Tu je jako bitno vrijeme.
Slovenija, za razliku od Hrvatske, pribraja pozitivne antigenske testove ukupnom broju pozitivnih.
– Učinili smo to nakon što se prije dva tjedna promijenila definicija Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti po kojoj su i pozitivni na antigenskom testu uključeni među pozitivne, a vjerujem da će tim putem krenuti i ostale zemlje. Međutim, naši matematičari i statističari izrađuju projekcije koje uključuju i antigenske i PCR testove, kao i projekcije samo s PCR testovima.
Kakav je vaš plan cijepljenja?
– Prve smo doze potrošili na korisnike i zaposlenike domova za starije, u kojima smo imali najviše problema. Zatim su na redu zdravstveni djelatnici, i to najprije oni koji rade s oboljelima od COVID-a i oni koji i sami spadaju u rizične skupine. Ako se sve bude odvijalo po planu, većinu zdravstvenih djelatnika cijepit ćemo do sredine siječnja, nakon čega na red dolaze rizične skupine prema starosnoj dobi. Nadam se da ćemo ubrzo osjetiti i prve učinke cijepljenja, jer ćemo najprije cijepiti one koji su dosad bili najugroženiji, štićenike domova za starije, što će onda poboljšati situaciju u našim bolnicama. Više od 50 posto umrlih od koronavirusa u Sloveniji su štićenici domova za starije, što je kod nas ogroman problem. Naši domovi za starije su i prije bili u dosta lošem stanju, preveliki i s velikim brojem štićenika, a s jako malo osoblja. I prije ove krize imali smo u epidemiološkom smislu problem s domovima za starije.
Kako se nosite s onima koji sumnjaju u cjepivo ili se ne žele cijepiti?
– Prema našim podacima čak oko 50 posto Slovenaca suzdržano je prema cijepljenju tako da ćemo s tim imati problema. Svakako ćemo se potruditi oko informiranja građana o važnosti cijepljenja, a možda će vremenom i dio skeptika promijeniti svoj stav. Međutim, uvijek će postojati manjina od oko 10 ili 20 posto onih koji će i dalje ostati uvjereni da cjepiva ne vrijede.
Što očekujete, kako će se razvijati pandemija?
– Jako smo zabrinuti zbog toga. Pred nama su dva hladna mjeseca koja su jako dobra za prenošenje virusa koji uzrokuje respiratorne infekcije, a uz to i građani puno vremena borave u zatvorenim prostorima. Drugi su problem blagdani koji će također zbog povećanih kontakata među ljudima pogoršati naše brojke. Nakon toga se otvaraju i škole, što također zahtijeva puno posla kako bi škole bile pripremljene za održavanje nastave u ovakvim okolnostima. Čeka nas još puno posla.
>> VEČERNJI TV Branko Kolarić: 'Uvijek će biti teorija zavjera, ali u potpunosti je netočno da nije objavljen cijeli sastav cjepiva'
Ovi nazovi doktori i znanstvenici su plaćenička bagra koji nekažnjeno šire strah i paniku