Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 26
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Državni tajnik za demografiju

Uvest ćemo skraćeno radno vrijeme za mlade roditelje, a doplatak će imati sva djeca

strmota
Foto: Reuters/PIXSELL
19.12.2016.
u 18:56

Neodgovorno je reći da trebamo uvesti više tisuća radnika i ne pitati se kamo ih smjestiti. Tražimo model za povratak naših iseljenika

Marin Strmota (31), državni tajnik u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, prvi je demograf koji se u vlasti bavi demografskim problemima koji zemlju vuku na dno. Otac je dvoje male djece pa je svjestan problema obitelji u suvremenom društvu koji ih ograničavaju u želji da imaju više djece. Dr. Strmota u politiku je došao s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Odmjeren je, argumentiran i ne istrčava s nepromišljenim izjavama.

Jeste li požalili što ste fakultet zamijenili politikom? Manevarski vam prostor i nije velik jer je za demografiju osigurano tek 157 milijuna kuna?

Smatrao sam svojom obvezom prihvatiti mjesto državnog tajnika jer godinama kolege upozoravaju na demografske probleme. Nisam požalio jer je povoljan trenutak u društvu, demografska revitalizacija spominje se u svim resorima i Vladi, i krajnji je čas da se pokuša nešto napraviti. Tih je 157 milijuna kuna za rodiljske i roditeljske naknade od 1. srpnja jer moramo ići u izmjene i dopune Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koje će biti povećane za nezaposlene majke na 2328 kuna i zaposlene roditelje na 4000 kuna drugih šest mjeseci dopusta. A u 2018. ćemo osigurati 300 milijuna kuna za naknade.

U Hrvatskoj, koja se ubraja u najstarije nacije svijeta, izdvajanja za vojsku povećana su dvostruko više od iznosa za demografiju. Jesu li oružje i vojska u sve praznijoj zemlji važniji od djece?

Koliko god se brinuo o svojem resoru, uspoređivanje s drugim resorima nikamo nas ne vodi. Ministar Krstičević radi svoj posao i strategiju Nacionalne sigurnosti. Ne možemo biti članica NATO-saveza i imati, sad karikiram, vojnike u poderanim čizmama.

Ali članice NATO-a, Njemačka, Danska, Nizozemska, Belgija, imaju manja izdvajanja za vojsku od nas i ispod 2%, a daleko veća izdvajanja za djecu?

Teško je uspoređivati se s drugim zemljama. Na nama u resoru demografije je da sustavno radimo na demografiji na kojoj se 50 godina nije ozbiljnije radilo. Nema gore stvari za fertilitet nego ako ste nesigurni stambeno, radno, financijski i cijela će Vlada raditi da se to promijeni.

Što planirate sljedeće, koje konkretne mjere?

U 2018. fokusirat ćemo se na sve mjere unutar Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama i taj zakon cijeli izmijeniti jer je struka upozoravala da je kompleksan i nejasan. Razmišljamo o uvođenju dječjeg doplatka za svu djecu jer on ne smije biti socijalna pomoć, ni vezan uz imovinski cenzus. Formirat ćemo dječji proračun, jer u resoru demografije moraju biti pronatalitetni dodatak, dječji doplatak, rodiljske naknade i tako ćemo pratiti njihov učinak na natalitet. Oformit ćemo početkom 2017. Upravu za demografski razvoj, obitelj i mlade te odvojiti socijalnu politiku od demografske. Veliki će naglasak biti na usklađivanju obiteljskog i poslovnog života roditelja, jer je najveći teret na zaposlenoj ženi majci.

Ali to nećete moći provesti bez intervencije u Zakon o radu i suradnje s poslodavcima?

Za stol trebaju sjesti svi nositelji vlasti, poslodavci i čelnici općina, gradova, županija, mora se postići konsenzus da je nužno usklađivanje obiteljskog i poslovnog života roditelja i na provedbi te mjere maksimalno ću se angažirati. Mora se uskladiti radno vrijeme vrtića s radom roditelja. Ne može se događati da majka zbog objektivnih razloga dođe po dijete iza 17 sati dva-tri dana za redom i da teta prijeti majci socijalnim radnikom. Treba razmotriti i opciju upisa u vrtiće cijele godine jer bi to olakšalo situaciju nekim roditeljima.

Kako ćete utjecati na poslodavce da budu fleksibilniji prema roditeljima male djece?

Postoje brojni primjeri provođenja obitelji prijateljskih politika koji rezultiraju win win situacijom, i za radnike i za poslodavce. Ako se gleda otegotno na roditelje s djecom, ako nema svijesti da čovjek nije jedinka koja samo radi i spava, nego ima i obitelj te ako oko toga ne možemo postići konsenzus u društvu, uzalud nam svaka strategija. Uz bolji menadžment u tvrtkama i bolju preraspodjelu radnog vremena i poslova može se lako postići pozitivna diskriminacija majki.

I sada je po zakonu moguće skraćeno raditi, ali nije i u praksi. I po tome smo na dnu EU?

ZOR ima puno prostora za poboljšanje s aspekta demografske revitalizacije zemlje i o tome ćemo razgovarati s ministrom Ćorićem. Treba riješiti pitanje kako provesti u praksi skraćeno radno vrijeme za roditelje s djecom koji to žele, do koje dobi djeteta to omogućiti, a da se roditelji ne moraju plašiti da će biti diskriminirani i da će izgubiti posao ako rade skraćeno. Skandinavske zemlje tu su dobar primjer. Učinkovitost radnika nije uvijek povezana s brojem radnih sati. Netko može puno više napraviti za četiri sata ako je zadovoljan nego ako sjedi cijeli dan nezadovoljan u uredu.

Što kao demograf mislite o ukidanju porezne olakšice za prvu nekretninu? Je li to pametno?

Da osobno biram između olakšice od 5% poreza i sufinanciranja kredita, odlučio bih se za subvenciju. Porez na nekretnine je oko 40.000 kn na stan od 100.000 eura. A sufinanciranjem kredita mladi mogu dobiti i više od 100.000 kn.

Najavljivan je bio i plaćeni status roditelja odgojitelja za četvero i više djece iako se ta mjera smatra zastarjelom i u Europi je ima samo Crna Gora?

Ta će se mjera razmotriti stručnim analizama i neće ići 2017. Treba poticati sve kategorije žena na natalitet. Ako netko želi ostati doma s djecom pod pretpostavkom odgovornog roditeljstva, zašto bi mu država u kojoj opada natalitet rekla “ne možeš”.

Akademkinja Wertheimer-Baletić rekla je da bi trebalo stimulirati rađanje do troje djece jer status odgojitelja za četvero i više djece neće bitno povećati natalitet?

Zato je nužna rasprava o toj mjeri. Treba analizirati bi li se tom mjerom išlo na roditelje troje ili četvero djece, koliko bi po projekcijama bilo takvih roditelja i koliko bismo time potaknuli natalitet. Moramo voditi računa da ne potičemo ljude na neaktivnost i trajni izlazak s tržišta rada. Moramo imati plan za ljude koji izgube status odgojitelja, zato se ta mjera ne donosi preko noći.

Što ćete učiniti za ruralne prostore? Nakon Like ispraznila se i Slavonija, iz koje mladi odlaze dok se čeka da država nešto poduzme?

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku neće moći riješiti goruće probleme bez gospodarskog rasta, otvaranja radnih mjesta i bez sigurnosti posla. Ne žele svi mladi studirati i živjeti u velikim hrvatskim gradovima, ima i onih koji žele ostati u svojim selima i treba vidjeti može li se državna imovina nekim modelom staviti u funkciju svog stanovništva.

Ali i ljudima u selima potrebna je infrastruktura, i njima trebaju vrtići?

Tako je. Zato ćemo i razgovarati s čelnicima općina i gradova i vidjeti kako je moguće riješiti taj problem. Kvalitetnom suradnjom državnih resora moguće je puno toga postići.

Prof. Nejašmić prije koju godinu napisao je da ćemo vjerojatno postati drugi dom za brojne europske umirovljenike i 2031. imati gotovo dva stara stanovnika na jednog mladog. Želite li takvu zemlju za svoju djecu?

Naravno da ne želim svojoj djeci izumiruću zemlju i maksimalno ću se truditi da se nešto promijeni.

Uz vojsku nezaposlenih poslodavci traže sve veće kvote za uvoz uglavnom nižekvalificiranih radnika dok nam razvijene zemlje uzimaju mlade i visokoobrazovane. Kakva nam imigracijska politika treba?

Razvijene zemlje vode selektivnu imigracijsku politiku i takvim se primjerima moramo voditi i mi, uz naglasak na povratak naših iseljenika. Svaka odgovorna zemlja zna da imigranti koštaju. Neodgovorno je reći da trebamo više tisuća radnika i ne pitati se kamo ih smjestiti. Pa, neće biti na livadi. Naša dijaspora možda već ima svoje kuće i nema jezične i kulturne barijere. Zato ćemo oformiti službu za migracije koja će izučavati modele zemalja koji su vraćali svoje iseljenike i vidjeti kako možemo vratiti svoje iseljenike. Moramo ići u smjeru ravnomjernog razvoja zemlje.

>> Izumiremo, pa su nam iseljenici, kojih je više nego stanovnika u Hrvatskoj, potencijal za demografsku obnovu

>> Porodiljne naknade za zaposlene znatno će se povećati u odnosu na sadašnje

Komentara 30

SS
sinisa.sruk
19:31 19.12.2016.

Danas su mu kćer obavjestili sa HZZ, da joj odbijaju ugovor o stručnom usavršavanju sa bolnicom u Sisku jer, ne ispunjava uvjete koji su predviđeni zakonom , a glase "da mora biti više od mjesec dana prijavljena na hzz a manje od četiri mjeseca, iako je predala zahtjev i potpisala ugovor sa bolnicom kad je na zavodu za zapošljavanje bila 3 mjeseca i 19 dana, ali dok je ugovor došao do zavoda i dok su ga isti uzeli u obradu, više nije ispunjavala uvjete jer su prošla 4 mjeseca", i vi ćete privući naše iseljenike da se vrate u domovinu, s ovakvim zakonima, pravilnicima i načinom rada, djeco, bježite odavde dok ste mladi i dok imate vremena izgraditi život u nekoj normalnoj državi...

TR
Trnjanec
20:08 19.12.2016.

Što znači "za mlade roditelje"? Do tridesete, recimo? Ili samo za prvo dijete? Možda za prva dva? Što je sa ženom od 35 godina koja je rodila treće dijete? Zašto se ne bi za svako dijete mjesečno davalo po 2000 kuna do punoljetnosti? Ako ih se rađa 50.000 godišnje, to je onda svega 1.2 milijarde kuna godišnje. Nećete valjda reći da nema novca za to, nakon što ste napuhali proračun za 2017. za... koliko ono?

DJ
dj5
20:41 19.12.2016.

Ne znam zašto sam pročitao Državni tajnik za demagogiju....

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije