Myfanwy Webb još uvijek se muči s dubokim osjećajem krivnje kad se sjeti rođendanske proslave prije pet godina. Samo nekoliko sati nakon obiteljskog ručka u restoranu, njezin tada 15-godišnji sin Jeremy počeo je imati teškoće s disanjem. Roditelji su pozvali hitnu pomoć, a dječak je počeo povraćati. U bolnici su liječnici posumnju na alergiju na meso, ali su na kraju cijeli slučaj pripisali njegovoj astmi, od koje je patio još od malih nogu. Sljedećeg dana poslali su ga kući. "Donijela sam pogrešnu odluku", kaže nesretna žena dodajući da je bar tada inzistirala na dodatnim pretragama. Da jest, možda bi otkrili da je Jeremy zapravo doživio anafilaktički šok i poslali bi ga kući s uređajem koji spašava živote u takvim situacijama. Nešto više od godinu dana kasnije, u lipnju 2022., Jeremy je umro nakon što je na kampiranju s prijateljima na plaži sjeverno od Sydneyja pojeo kobasicu od govedine.
Uzrok smrti isprva je zabilježen samo kao astma. No, nakon istrage koju je obitelj zahtijevala, sudski vještak je u veljači ove godine zaključio da je smrtonosni anafilaktički šok izazvan alergijom na meso sisavaca (Mammalian Meat Allergy – MMA), poznatom i kao alfa-gal sindrom, koju uzrokuje ubod krpelja. Riječ je o prvom poznatom smrtnom slučaju na svijetu uzrokovanom ovom alergijom.
Myfanwy Webb dugo je sumnjala da njezin sin ima alergiju na meso, ali nikad nije dobila službenu dijagnozu, a obitelj nije imala pojma da alergija može biti smrtonosna. "Kad sam tada tražila informacije, ništa nije upućivalo da je riječ o nečem ozbiljnijem od obične netolerancije na hranu", prisjeća se. Danas tu alergiju opisuje kao 'tempiranu bombu'.
Simptomi mogu biti blagi ili izrazito teški, od osipa, oteklina, grčeva u želucu i povraćanja, pa sve do opasnog anafilaktičkog šoka. Jeremy je još od desete godine osjećao mučninu nakon jela mesa, a ponekad čak i nakon udisanja pare od pečenja. Profesorica Sheryl van Nunen, australska alergologinja, otkrila je povezanost između uboda krpelja i ove alergije prije gotovo 20 godina. Radila je na istočnoj obali Australije, koja je, uz jugoistok SAD-a, postala jedno od najvećih žarišta MMA na svijetu. Slučajevi su zabilježeni na svih šest kontinenata gdje žive krpelji. "Da su ljudi samo znali što sve krpelj može učiniti", kaže van Nunen, piše BBC.
U Australiji alergiju uzrokuje istočni paralizirajući krpelj. Nakon dva uboda, 50 posto ljudi razvije protutijela na alfa-gal – šećernu molekulu iz sline krpelja. Nakon toga postoji 15 do 20 posto šanse da će postati alergični na meso.
Elizabeth Rowley, majka troje djece iz Novog Južnog Walesa, godinama je obilazila liječnike dok nije dobila dijagnozu. Simptomi su joj počeli 2006. – od magle u mozgu, bolova u prsima i utrnulosti ruku, do teškoća s disanjem i gubitka svijesti. "Govorili su mi da postajem hipohondar“, prisjeća se s gorčinom. Danas vodi Facebook grupu za podršku oboljelima. Remy Williams (23), studentica psihologije iz sjevernih predgrađa Sydneyja, dijagnosticirana je još kao dijete. Stalna briga oko hrane dovela ju je do poremećaja prehrane, a najteže joj je bilo gledati majku kako dva puta doživljava teški anafilaktički šok u avionu. Svakodnevni život s ovom alergijom izuzetno je zahtjevan. Oboljeli moraju paziti ne samo na meso, nego i na mlijeko, kozmetiku s lanolinom, omekšivače za rublje, pa čak i na paru s roštilja ili dlaku kućnih ljubimaca.
Profesorica van Nunen najviše brine zbog 85 posto ljudi koji imaju protutijela, ali još nisu razvili simptome. Oni mogu neočekivano reagirati na lijekove koji sadrže životinjske sastojke, poput nekih cjepiva ili lijekova protiv raka. Myfanwy Webb danas aktivno radi na podizanju svijesti o ovoj alergiji.
Otvori KEKS Pay
Jesu li to oni genetski modificirani krpelji koji prenose alergiju na meso koji su namjerno pusteni u prirodu od strane Velikog Geeka?