Gradovi u Normandiji nose francuska imena, no obližnje plaže i dalje su poznate po svojim engleskim nazivima Utah, Omaha, Juno, Gold i Sword. Upravo ove pješčane uvale bile su prije 70 godina poprište najvećeg pomorskog desanta u povijesti, iskrcavanja u Normandiju kojim je počeo definitivni krah Hitlerova Trećeg Reicha. Upravo na sedamdesetu obljetnicu iskrcavanja, obale Normandije i obližnja vojna groblja pohoditi tisuće turista, ali i nekoliko stotina još živih veterana koji su zoru 6. lipnja 1944. dočekali na normandijskim plažama pod kišom metaka iz njemačkih utvrda.
– Bilo je stravično, neopisivo. To mi je bio posljednji dan tinejdžerskog života jer sljedećeg sam dana trebao navršiti 20 godina.
Ponovljeni zračni desant
Kada je počela pucnjava, bio sam siguran da rođendan neću doživjeti, svuda oko mene padali su mrtvi i ranjeni, voda u plićaku bila je crvena od krvi. I danas se sjećam da sam pomislio da ću umrijeti prije negoli sam probao rum. Mornarica je tada rum dopuštala samo starijima od 20 godina i ja ga nikada dotad nisam probao – kaže veteran, nekadašnji mornar Charlie Stretch. Veterana Dana D koji su još živi sve je manje. Procjenjuje se da ih je živo tek nešto više od tisuću pa je za studeni najavljeno i raspuštanje međunarodnog udruženja koje je okupljalo savezničke borce s normandijskih plaža. Sedamdeseta obljetnica iskrcavanja bit će ipak grandiozno obilježena. U Francusku stiže 18 predsjednika država i vlada zemalja koje su sudjelovale u akciji, a sva će normandijska mjesta, poprišta bitaka, održavati komemoracije za poginule vojnike. U Rainvilleu, prvom oslobođenom normandijskom selu, bit će izveden zračni desant, gotovo isti kao desant koji su britanski i američki vojnici izveli u zoru 6. lipnja 1944. Ipak, i uz sva svečanosti, okrugla obljetnica iskrcavanja proći će u znaku diplomatskih odnosa gostiju koji stižu u Normandiju. A ti odnosi među nekadašnjim saveznicima nipošto nisu topli. S jedne strane tu je američki predsjednik Barack Obama i dio zapadnih lidera, dok je s druge strane diplomatskog stola ruski predsjednik Vladimir Putin.
Dvostruka večera
U svojevrsnoj su sredini francuski domaćin François Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel koja s Rusijom razvija posebne odnose. A zategnutost na relaciji Obama – Putin poprimila je, zbog Ukrajine, ali i zbog Sirije, tolike razmjere da se njih dvojica uopće neće sresti. Kako bi izbjegao eventualni skandal ili verbalni sukob, Hollande je čak odlučio prirediti dvije državničke večere. Na prvoj će ugostiti Obamu i dio zapadnih lidera, na drugoj, samo nekoliko sati zatim, Putina i drugi dio svjetskih vođa. Putin je već najavio da mu ne smeta eventualni susret s američkim predsjednikom, Obama se nije izjašnjavao, no francuski domaćini ne žele ništa prepustiti riziku. Britanski je pak premijer Cameron najavio da će se za boravka u Francuskoj susresti s Putinom kako bi pokušali pronaći rješenje za Ukrajinu, i to samo dan nakon sastanka G7 s kojega je Rusije bila isključena. Putin ne samo da nije pozvan na susret nego je i mjesto održavanja sa Sočija prebačeno u Bruxelles. Sada je cilj Britanije navesti Putina da pristane na pregovore s novoizabranim ukrajinskim predsjednikom Porošenkom koji će i sam prisustvovati proslavi obljetnice u Francuskoj.
– Ovo je vrlo bitna prilika za uspostavu dijaloga između ruske i nove ukrajinske vlasti – objavio je glasnogovornik britanskog premijera. Putin je pak, upitan hoće li Rusija priznati Porošenka za legitimnog predsjednika Ukrajine, najavio da će Moskva poštovati volju Ukrajinaca. Ma kako se god to tumačilo. S druge strane, Bijela kuća je nedvosmislena i šalje potpredsjednika Bidena na inauguraciju u Kijev.
>> Hollande će dvaput večerati, samo da se Obama i Putin ne bi sreli
Desant u Normandiji bio je stvarno monumentalnih razmjera, ali ga nikada ne bi bilo da Sovjetski Savez nije pobijedio Hitlera kod Staljingrada, Lenjingrada i Kurska i krenuo u protunapad koji je mogao završiti prodorom Sovjetskog Saveza do Normandije. Tek kada je Amerika shvatila da bi cijela Europa mogla završiti u rukama Sovjetskog Saveza, odlučila je intervenirati u Europi.