Europa i svijet posljednjih se godina suočavaju s globalnim izazovima: borbom protiv globalnog zagrijavanja, pandemijom, ratom na europskom tlu i energetskom krizom. Svjedoci smo i pokušaja okretanja prema unutra i preispitivanja osnovnih načela mirnog suživota i suradnje.
U posljednje četiri godine poduzeti su veliki koraci u okviru europske integracije kako bi europsko stanovništvo bilo bolje zaštićeno tijekom tih kriza nezabilježenih razmjera. Vrijednosti kao što su ljudsko dostojanstvo, demokracija i solidarnost u središtu su našeg zajedničkog djelovanja. U prosincu 2019. donijeli smo povijesnu odluku o postizanju klimatske neutralnosti do 2050. I neki su drugi potom krenuli istim putem. Naša odluka na europskoj razini zatim je provedena putem zelenog plana, kojim se utvrđuju praktični aspekti te tranzicije.
Pandemija je 2020. bila zdravstveni šok, ali i emocionalni šok za sve nas, za naša društva i gospodarstva. No naših 27 država članica brzo je udružilo snage: financirali smo istraživanja, zajednički nabavljali cjepiva i koordinirali napore za zaštitu građana i građanki te poduzeća od gospodarske krize. Zatim smo donijeli opsežan i dotad nezabilježen plan oporavka koji je solidarno financiralo 27 država članica. Nakon pandemije drugi veliki šok bio je rat koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine. Nikada neću zaboraviti telefonski poziv predsjednika Zelenskog 24. veljače 2022. oko 3 sata ujutro.
POVEZANI ČLANCI:
„Ovo je opća invazija”, rekao mi je. Ne mogu zaboraviti ni sastanak Europskog vijeća iste večeri. Čim je Volodimir Zelenski nestao sa zaslona putem kojeg nam se obratio, pomislio sam da Europa proživljava jedan od odlučujućih trenutaka. Zajedno s 27 šefova država ili vlada zaključio sam da je riječ o napadu ne samo na Ukrajinu, nego i na naš sustav demokratskih vrijednosti. Odlučili smo poduprijeti Ukrajinu svim potrebnim sredstvima: humanitarnim, financijskim, pa čak i vojnim, što je presedan u povijesti EU-a.
Pandemija i povratak rata na naš kontinent označili su prekretnicu. Na ključnom sastanku Europskog vijeća u Versaillesu mjesec dana nakon ruskog napada odlučili smo preuzeti veću zajedničku odgovornost za našu sigurnost i tako ojačati europsku suverenost. Radimo na trima aspektima: povećanju naših obrambenih sposobnosti, smanjenju energetske ovisnosti i jačanju gospodarske osnove, posebno u području tehnologije. Naposljetku, više surađujemo s ostatkom svijeta. Cilj je EU-a biti snažniji u obrani vlastitih interesa i utjecajniji u upravljanju globalnim izazovima.
Jačamo strateške veze s drugim velikim regijama svijeta, posebno s Afrikom, čiji su razvoj i zelena tranzicija ključni i s kojom smo redefinirali paradigmu suradnje. EU je odlučnim suočavanjem s velikim krizama u posljednje četiri godine uspio učvrstiti svoje jedinstvo i razviti svoju stratešku autonomiju. Međutim, međunarodno okružje postaje sve nestabilnije i složenije. Međunarodni poredak utemeljen na pravilima već je bio pod pritiskom, a sada ga dramatično narušava jedna od stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a. Tržišno natjecanje u području resursa i tehnologije pojačava se i stvara protekcionističke tendencije, pa čak i vodi svijet prema opasnim sukobima.
Ti su izazovi preopsežni da bi ih jedna država mogla sama prevladati. U ovom smo stoljeću vjerojatno na prekretnici. Danas više nego ikad prije EU se mora pozicionirati, s pristupom koji se temelji na zajedničkom djelovanju. Što budemo ujedinjeniji, to ćemo biti snažniji i bolje upravljati vlastitom sudbinom. Kako bismo pripremili strateške smjernice za predstojeće godine, u četvrtak i petak ćemo se u Granadi sastati s 27 šefova država ili vlada. Na koji način možemo ojačati konkurentnost i otpornost naših gospodarstava, iskoristiti cjelokupan potencijal klimatske i digitalne tranzicije te istodobno zaštititi naš model socijalnog tržišta koji je u središtu našeg projekta?
Kako možemo poboljšati svoje obrambene sposobnosti i osigurati im čvrstu industrijsku bazu? Kako našem međunarodnom djelovanju priskrbiti utjecaj koji bi odgovarao našoj gospodarskoj moći? Kako da naš kontinent i dalje bude otvoren prema svijetu, a da istodobno osiguramo strogo upravljanje migracijama kojim se poštuju temeljna prava i vrijednosti? Naposljetku, kako ćemo Europsku uniju, odnosno njezine programe, proračun i načine donošenja odluka, pripremiti za prihvat do deset zemalja kandidatkinja, čija će integracija, kada budu spremne, biti ključan geopolitički imperativ i za njih i za nas? Ukratko: što želimo zajedno postići u predstojećim godinama i kako osigurati da naša sredstva odgovaraju našim ambicijama?
Ta će pitanja nesumnjivo biti u središtu demokratske rasprave koja će se održati u okviru kampanje uoči izbora za Europski parlament. S promišljanjem koje je započelo u Granadi nastavit ćemo na svakom od naših sljedećih sastanaka kako bismo u lipnju sljedeće godine postigli dogovor o Strateškom programu EU-a za razdoblje 2024. – 2029. Svijet promatra događanja na europskom kontinentu. Neki se nadaju našem neuspjehu. Drugi računaju na to da će im Europa pokazati put prema održivijem, prosperitetnijem, pravednijem i sigurnijem svijetu. A naši građani i građanke žele da budemo pokretači promjena kako bi se poboljšao njihov svakodnevni život. Kao čelnici i čelnice dužni smo pokazati da možemo surađivati.
>> VIDEO Rusija uništava ukrajinska skladišta streljiva dok Ukrajina napada proizvodnu liniju ruskih projektila
Britanci su dobro odlučili na referendumu. Jedino žalim što zbog toga u Briselu nema više Nigela Farage, pa da prokomentira ovakve.