Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 5
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
DAMIR NOVOTNY

'Blokovska podjela svijeta nije nestala, sad je multiblokovska. Dogodile su se tektonske promjene'

Zagreb: Ekonomski analitičar Damir Novotny
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
1/7
24.02.2023.
u 16:19

Ekonomski analitičar Damir Novotny zaključuje da bi poremećaji nastali u jeku rata u Ukrajini mogli uzrokovati stvaranje novih ekonomskih struktura, što bi bilo pozitivno za Europu koja već uspijeva smanjiti ovisnost o ruskom plinu

- Došlo je do tektonskih poremećaja koji bi mogli imati čak pozitivne ishode za Europu. Zapravo, ja bih čak se kladio da će biti pozitivan ishod u smislu stvaranja nekih novih ekonomskih struktura – rekao je to u Večernjakovu studiju ekonomski analitičar Damir Novotny govoreći o pobjednicima i gubitnicima globalnih gospodarskih promjena izazvanih ratom u Ukrajini. Tu je svoju tezu u razgovoru sa zamjenikom glavnog urednika Večernjeg lista Mislavom Šimatovićem Novotny podupro brzom transformacijom europskih zemalja na druge izvore energije, odmaknuvši se tako od ovisnosti o ruskim energentima za koje se uvijek plaćala i politička cijena.

- Kažu da u svakoj neprilici postoji prilika, a to se i sada događa. Njemačka industrija, pogotovo na istoku je bila jako ovisna o ruskom plinu kao i druge europske države. Srećom po Njemačku zeleni u vladi su nastojali držati taj kurs u odbacivanju fosilnih goriva i više od 30 do 40 % udjela su obnovljivi izvori. A od početka rata uspjeli su smanjiti ovisnost o ruskom plinu. Tu neku tranziciju u Njemačkoj je rat ubrzao. Najveći dobavljač plina je sad Njemačkoj Norveška, a tu je i LNG. Dakako da se može dogoditi nova ovisnost, no LNG proizvodi i Katar i Australija, ne samo SAD – rekao je Novotny koji tu brzu transformaciju i relativno „bezbolni“ odmak od ruskog plina vidi kao dokaz mogućnosti da se u Europi problemi tog smisla brzo riješe, čime posljedice krize budu blaže.

- No, neki kažu da se mi energijom u Europi razbacujemo, to su neka istraživanja bila. Da mi možemo smanjiti potrošnju energije za 50 posto uz isti ekonomski output. I to se sada u Njemačkoj izgleda događa. Smanjili su potrošnju energije za 5 posto uz ekonomski rast od dva posto. A energenti iz Rusije su u ukupnoj količini potrošnje smanjeni na 17 posto. Vrlo brzo je to odrađeno. I zbog toga sam ja optimističan što se EU tiče, da će uspjeti se prebaciti – pojašnjava Novotny koji smatra i kako pravih pobjednika u ovom ratu neće biti, no da će iz svega ovoga iznići, možda, neki drugi čimbenici.

- Blokovska podjela svijeta nije nestala, sad je multiblokovska. Globalizacija se nastavlja, a u tim globalizacijskim procesima su se dogodile tektonske promjene kojih mi nismo bili ni svjesni. Posljedice ovog rata su za Europu osjetljivije, jer je to bliže te ljudi više osjete za razliku od ratova u Siriji, Iraku, itd. A svoju priliku sada vide i drugi. Mi vidimo rast sada azijskih zemalja, ne samo Kine, nego i Indije, Pakistana, Indonezije, itd. svi oni čekaju i koriste prilike – dodaje Novotny koji smatra da je jeftin ruski plin bila u biti europska slabost.

- EU nije temeljila svoju ekonomiju na inovacijama i novim tehnologijama kao SAD već na vrhunskoj inženjerskoj perfekciji, posebno Njemačka. Nakon ujedinjenja su gledali na Rusiju kao potencijalno svoje tržište, ne samo kao izvor energije. Zapadne naftne kompanije su tada bile prvi ulagači u Rusiji, ali i njemačke ostale industrije; prehrambena, automobilska, itd. Rusija nije imala proizvodnju hrane, imali su poljoprivredu, pa su tu njemačke izvrsne kompanije vidjele svoju priliku, otišle u Rusiju i počele proizvodnju nakon liberalizacije 90-ih godina prošlog stoljeća. Angela Merkel je promicala tezu da treba održavati dobre veze s Rusijom i zbog toga, i zbog jeftine energije iz Sibira. Ruska naftna industrija je, dakle, nakon otvaranja 90-ih primila veliki kapital od zapadnih naftnih industrija, i tehnologiju, a sada su te kompanije ostale bez toga, Putin je njihove udjele nacionalizirao. Ruska petrokemijska industrija se financirala i razvijala tako što je primila kapital, a ne kredit. I kad vi primite tako taj novac možete prodavati naftu i plin ispod cijene troška, prodaju je tako sada Kini i Indiji jer još imaju prostora za to.

A cijelo vrijeme do rata Europa je bila uljuljana, pa i Hrvatska, u taj jeftin ruski plin – ističe Novotny koji smatra kako je takva nonšalantnost s ratom došla na naplatu, ali srećom je Europa pokazala sposobnost brze transformacije. - Transformacija se mora učiniti jer ovaj rat se neće tek tako zaustaviti pa da se brzo vratimo na ruski plin, nećemo to više nikada. I Hrvatska se mora prebacivati i u tom smislu strateški planirati. Ubrzana tranzicija i transformacija korištenja energije nužna je - zaključio je Damir Novotny.

Komentara 6

Avatar Bobiii
Bobiii
18:42 24.02.2023.

Prije godinu,dvije sam plaćao bocu plina 94 kune,a sada plaćam 150 kuna,odnosno 20 eura. Fantastično,odlično sam profitirao sa američkim plinom. O kakvom ekonomskom rastu Njemačke ovaj priča? U svim najjačim gospodarstvima EU je došlo dio bitnog pada BDPa zbog preskupih energenata, a ove godine će biti još gore jer stagnira njemačka i francuska autoindustrija.

13
13121
17:44 24.02.2023.

Znači da ako platim 4 puta više za plin, to je dobro za mene ?

IX
ixajot
16:43 24.02.2023.

"... što bi bilo pozitivno za Europu koja već uspijeva smanjiti ovisnost o ruskom plinu ..." - to je valjda u stilu "svaki pad je dobar jer ti daje priliku da se digneš"? U tom slučaju nas čeka puno pozitivnog u nadolazećim godinama.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije