Iz godine u godinu sve je veći broj cyber napada, usprkos činjenici što je sve veća svijest informatičke sigurnosti među građanima. Kriminalci postaju sve kreativniji i ne štede nikoga, a njihove mete su podjednako kompanije kao što su i građani.
Djelatnici Banke kovanica dobro pamte napad koji se dogodio prije pet godina kad je došlo do 'DDoS' napada, napada uskraćivanjem usluge. Zatražena je otkupnina u određenom broju bitcoina kojeg bi banka trebala platiti, kaže Mario Špicar, direktor sektora Organizacije i informatike i navodi kako na ucjenu nisu pristali već su nadogradili mrežu i spriječili daljnje napade.
Stručnjaci upozoravaju kako su kriminalci postali sve kreativniji u cyberprostoru, a kao jedan od čestih načina napada je i upad u elektroničku komunikaciju i preusmjeravaju je prema sebi.
- Njegov cilj u tom trenutku je zadržati povjerenje koje je žrtva imala sa postojećim npr. dobavljačem i zamijeniti pravi račun sa lažnim u kojem su podaci za plaćanje kriminalca, a ne više od dobavljača, objašnjava Vedran Vujasinović, voditelj Odjela kibernetičke sigurnosti iz Setcora za HRT.
Na sličan način pokradena je i tvrtka sa šireg zagrebačkog područja koja je uplatila iznos od gotovo 7 milijuna kuna za kupljenu robu na lažni račun počinitelja u inozemstvu. A kako su počinitelji u inozemstvu, teško im se ulazi u trag.
- Najvažnije je stoga da svaka kompanija radi na sustavnoj zaštiti. U Ericssonu imaju ekipu u 'security operation centru' sve događaje prati 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu - kaže Orlan Mirković, menadžer za IT sigurnost tvrtke Ericsson Nikola Tesla.
Građani žrtve, većinom na moru i to nakon sezone
- Doba pandemije, kada stotine tisuća zaposlenika radi od kuće, posebno je izazovno. Svi oni posebnim kanalima ulaze u tvrtku i sve te kanale kriminalci mogu zloupotrijebiti, upozorava Vedran Vujasinović, voditelj Odjela kibernetičke sigurnosti iz Setcor.
Jedino što može utjecati na to da plan kriminalaca bude osujećen je upravo edukacija.
- Radi se o situacijama u kojima se građani putem E-pošte, često i telefonom kontaktiraju. Kaže im se da ulažu svoj u kriptovalute, prikazuju im se lažne internetske stranice u kojima je navedena kriptovaluta koja uopće ne postoji te da ona bilježi veliki porast. Građanima se obeća ogromna zarada u kratkom roku. To je čest slučaj u dalmatinskim, odnosno, primorskim policijskim upravama - posebno na jesen kada se očekuje da građani imaju novac zarađen od turizma, upozorava Renato Grgurić, voditelj Službe kibernetičke sigurnosti MUP-a.
U cyberprostoru nužan je oprez jer samo jedan krivi potez mišem, može vas skupo stajati.
