Službeno u Bugarskoj nema nikoga osim Bugara. Bugarska je jedna od država – poput Francuske – koja ne priznaje svojim građanima nikakvo drugo etničko porijeklo i gdje ne postoji status nacionalnih manjina. Ipak, i u tako organiziranoj državi mala grupa stanovnika – njih između nekoliko stotina i nekoliko tisuća – i dalje se smatra i zove Hrvatima.
300 obitelji
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović jučer se za posjeta Bugarskoj u veleposlanstvu Hrvatske u Sofiji sastala s predstavnicima hrvatske zajednice. Njih 40-ak odražava složenu strukturu zajednice koja živi u Bugarskoj. Teško je govoriti o točnim brojkama. Prema raspoloživim podacima, u Bugarskoj živi oko 300 obitelji hrvatskog podrijetla. Međutim, prema nekim informacijama broj Hrvata i njihovih potomaka u toj državi kreće se od nekoliko stotina do nekoliko tisuća, a radi se o različitim definicijama pripadnika hrvatske etničke zajednice. Državni ured za Hrvate izvan RH drži se brojke 1500. Također, u posljednjem desetljeću bilježi se dolazak mlađih generacija Hrvata koji se nastanjuju u Bugarskoj zbog zaposlenja, školovanja ili sklapanja braka. Hrvatsko veleposlanstvo ima popis oko 30 takvih osoba.
Malobrojna hrvatska etnička skupina uglavnom predstavlja ogranak janjevačkih Hrvata s Kosova. Prvi su došli 1890., a drugi val doseljavanja bio je 1930. godine – objasnila je za Večernjakovu Moju Hrvatsku predsjednica Kulturno-prosvjetnog društva Hrvata u Bugarskoj Hristina Jankova.
Janjevci su dolazili u velike gradove – Sofiju, Plovdiv, Jambol...
– Bili su zlatari ili trgovci jednostavnim nakitom. Obilazili su tržišta, sajmove u gradovima i selima te prodajom umjetničkih djela uzdržavali svoje višečlane obitelji. Kao uzorni katolici održavali su katoličku vjeru i za vrijeme socijalizma u Bugarskoj. U Sofiji je 1945. bilo 80 obitelji, a njihov drugi dom bila je crkva svetoga Josipa u tom gradu – govori H. Jankova.
Svijest o etničkoj pripadnosti održava se kroz kulturne udruge. Prvotno je postojala Udruga Janjevo koja je 2005. registrirana kao Kulturno-prosvjetno društvo Hrvata u Bugarskoj s 45 članova.
– To je prva u Bugarskoj registrirana organizacija koja širi hrvatsku kulturu – objasnila je.
Iako formalno ne postoje etničke manjine, odnos Hrvatske i Bugarske time nije zakinut. U bugarskom parlamentu djeluje grupa bugarsko-hrvatskog prijateljstva koja je po broju članova jedna od najbrojnijih. Također, i Hrvatska i Bugarska više su puta iznosile primjedbe na tretman svojih nacionalnih manjina u Srbiji tijekom pregovaračkog procesa Srbije i EU. Naime, iako sama Bugarska ne priznaje nacionalne manjine, za svoje se u drugim državama intenzivno brine. Tako su i Hrvatska i Bugarska krajem 2016. “blokirale” otvaranje srbijanskog pregovaračkog poglavlja o obrazovanju.
No nisu samo manjine u Srbiji zajednička tema. Hrvatska i Bugarska zajedno se zalažu za europsku perspektivu jugoistoka Europe, istaknula je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon susreta s bugarskim kolegom Rumenom Radevom u Sofiji. Inače, Bugarska trenutačno predsjeda Vijećem EU.
– Trenutačno smo zabrinuti stanjem na jugoistoku Europe jer se otvara vakuum koji, nažalost, popunjavaju i neke treće strane i zato je na ovom prostoru potrebna snažna politika proširenja, odnosno konsolidacije i to će svakako biti jedan od prioriteta i hrvatskog predsjedanja Vijećem EU – rekla je predsjednica koja se susrela i s bugarskim premijerom Bojkom Borisovom i predsjednicom parlamenta Cvetom Karajančevom. U Sofiji je komentirala i odnose s Rusijom nakon protjerivanja diplomata s obje strane kao posljedicu afere vezane za trovanje Sergeja Skripala.
Ekonomski interesi
– Ako se prema nekome postavljate kao prema protivniku, on će se uskoro tako početi i ponašati. Kako bi se riješili prijepori i pitanja, o njima treba razgovarati. Rusiju vidim kao snažnu državu, svjetsku silu s kojom se u svakom slučaju, osim o međusobnim prijeporima, mora nastaviti razgovarati i o mnogim drugim pitanjima – rekla je K. Grabar-Kitarović spomenuvši pitanje međunarodne sigurnosti.
Naglasila je kako su važna sastavnica i ekonomski interesi.
– Imamo niz pitanja koja rješavamo, od Agrokora, dakle pitanja ruskih banaka, do pitanja zagađenja zraka u Slavonskom Brodu i ja ću inzistirati na nastavku razgovora – rekla je predsjednica i izrazila vjeru da će i ruska strana iskazati spremnost za razgovore.
Vrijeme je da krenemo k normalizaciji odnosa temeljem poštovanja svih postulata međunarodnog prava i međusobnog poštovanja, ali u svakom slučaju vodeći računa o budućnosti sigurnosti europskog kontinenta i međunarodnih odnosa – rekla je predsjednica i naglasila kako snažno podržava istragu trovanja Skripala i očekuje njezine rezultate te da Hrvatska poštuje sustav sankcija i europska pravila.
kaj i kolinda nosi novcanik na lijevoj strani sakoa?