Pojava velikog transportnog broda, natovarenog dvama manjim vojnim
brodovima, izazvala je nemalo čuđenje Šibenčana koji su se
jučer zatekli na rivi. Naime, riječ je o brodu za prijevoz
teških tereta Grietje kojim su se iz Finske dopremile dvije
raketne topovnjače klase Helsinki.
Surovi Baltik
One će se nakon remonta u šibenskom remontnom
brodogradilištu dati na uporabu Hrvatskoj ratnoj mornarici.
Te brodove HRM je platio otprilike osam milijuna eura, a trebali bi
služiti za patroliranje obalnim područjem i za zaštitu
pomorske granice.
Na
novoj odori HV-a uzorak karte Hrvatske
HRM
ostaje bez jedine podmornice
Rado
Hrvat ukida vojnike
Prvih
250 dragovoljnih ročnika odlazi na vojnu obuku 3. studenoga
– Riječ je o raketnim topovnjačama Oulu i Kotka koje je
Hrvatska ratna mornarica kupila od Finaca. Brodovi dugi 45 metara i
teški otprilike 300 tona stari su dvadesetak godina. Od
naoružanja topovnjače raspolažu protuavionskim topom, lanserima za
rakete i sonarom za podvodno prisluškivanje, pogodno za
lociranje podmornica. Ocijenjeno je da su oba broda u jako dobrom
stanju. Dovezli smo ih na remont kako bi se pregledali podvodni ventili
te kako bi se brodovi iznova obojili. Naime, zbog znatno surovijih
uvjeta na Baltiku, njihova je boja poprilično propala, pa je
antikorozivna zaštita i nova boja nužna. Oba su broda u
voznom stanju – kazao nam je kapetan fregate Francois Buj,
zadužen za kontakte s medijima.
Povoljna kupnja
Na naš upit zašto je transportni brod kojim su
topovnjače prevezene usidren u središtu Šibenskog
zaljeva, a ne bliže remontnom brodogradilištu, Buj je kazao
da je sidrište odredila finska posada smatrajući tu lokaciju
najpovoljnijom i glede sidrišta i manevarskih sposobnosti.
– Ostale informacije o brodovima – o njihovoj
cijeni, dovršetku remonta i budućoj funkciji –
obznanit će se sredinom tjedna na konferenciji za novinare koju će HRM
organizirati u Splitu – kazao je Francois Buj.
Iako su brodovi relativno stari, u HRM-u procjenjuju da sigurno mogu
biti u službi još desetak godina. Ukupni troškovi
procjenjuju se na desetak milijuna eura, što uključuje 8,3
milijuna za kupnju, 700 tisuća za transport te milijun za bojenje i
pregled. Da je riječ o povoljnoj kupnji, govori i podatak da je Meksiko
za te brodove nudio 30 milijuna eura. Remont i osuvremenjivanje
postojećih brodova HRM-a klase Kralj, Petar Krešimir IV. i
Dmitar Zvonimir stajali bi 20-ak milijuna eura - dvostruko
više.
Prodaja klase Kralj
U MORH-u su najavili da će jedan od dvaju spomenutih brodova,
Krešimir ili Zvonimir, ponuditi na prodaju. S dva kupljena
broda HRM bi trebao premostiti razdoblje do predviđene nabave desetak
obalnih i 2-4 izvanobalna ophodna broda.
‘Prošlo vrijeme hladnog rata’
– Hrvatska ima i previše raketnih topovnjača, brodova koji sve više izlaze iz upotrebe. Uz Petra Krešimira IV i Dmitra Zvonimira, koji su mnogo bolji za Jadransko more, ne znam zašto su kupljeni finski brodovi. Vrijeme hladnog rata odavna je prošlo, a ulazak u NATO diktira nabavu patrolnih brodova tako da ne vidim razlog ove kupnje – kazao je Krste Juras, brodograditelj.
‘Nepotrebna investicija’
– HRM bi se trebala orijentirati na patrolne brodove s obzirom na to da će se ulaskom u NATO naše pomorsko djelovanje isključivo orijentirati na borbu protiv pomorskog kriminala i švercera – kazao je Juras, uz napomenu da ova investicija s funkcionalne strane i nije bila nužna.
