Tri godine nakon donošenja Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu Vlada izlazi s operativnim prijedlogom rješenja imovinskopravnih odnosa na neprivatiziranom turističkom zemljištu. Sedamdesetak kampova i 150 hotela okružuje više od 20 milijuna četvornih metara zemljišta u vlasništvu države i lokalne samouprave. Bolna točka za vlasnike hotela i kampova, koji godinama upozoravaju da ta činjenica usporava investicije, trebala bi biti razriješena početkom iduće godine kada se planira da na snagu stupe uredbe o određivanju početnog iznosa jedinične cijene zakupnine za turističko zemljište na kojem su hoteli i kampovi. Obje su od jučer na eSavjetovanju, a predviđeno je da se ugovori o zakupu sklapaju na 50 godina.
Godinama upozoravaju
Bolna točka za kampove uskoro se rješava, ali uz visoku cijenu: 'To umanjuje potencijal za rast plaća'
Od zakupnina bi više novca trebalo ići jedinicama lokalne samouprave jer one rješavaju svu infrastrukturu, kaže gradonačelnik Poreča Loris Peršurić
Komentara 2
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Umanjuje to potencijal i za extra profit. Da me neki ne shvate krivo, i sam sam u poduzetničkim vodama pa imam prilično dobru sliku kako sustav funkcionira, a i nema se tu što puno biti pametan, svima je u interesu ostvariti maksimalnu dobit. Razlika među nama je samo kako to postići. Neki misle da je to najbolje na način maksimalno meni, minimalno svim ostalima. Moje mišljenje je da svi trebaju biti uglavnom zadovoljni. Naravno da gledam da su mi svi troškovi minimalni, ali ne na uštrb zadovoljstva suradnika. Radije ću pouzdanom i partnerski orjentiranom dobavljaču platiti nešto više nego onome u kojeg se ne mogu pouzdati isto tako radije ću uz manji vlastiti prihod platiti radniku više pa da i on bude zadovoljan (i produktivniji) nego nekoga platiti minimalno pa da mi na poslu zabušava. Naravno sve ima svoju granicu, a mehanizam ponude i potražnje će sve to izregulirati.