Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 184
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Svijet plus
Povratak na članak

BiH od Crne Gore traži povrat teritorija u Boki. Hoće li Republika Srpska dobiti more?

Dubrovčani su se željeli odvojiti od Mlečana pa su Osmanlijama prodali Neum i Sutorinu. I tako je nastala zavrzlama s dva izlaza na more

Komentari 45

RA
ranko75
21:59 27.01.2015.

Opet kada je Srbija ili srbi u pitanju u ovim novinama nema ni jednoga komentara koji ne bi bio negativan.To je za mene dokaz da ih se u Hrvatskoj masovno mrzi, a to je drasticna promjena u odnosu na onu Hrvatsku koju sam volio, mnogo vise nego ovu punu mrznje.Vidjeci sto se sprema sam 1990 otisao vani,jer nisam zelio da sudjelujem u opcejugoslavenskoj svinjariji, i kada god pomislim da se vratim osjecajuci upravo ovaj duh koji je u ovakvim komentarima prisutan, ja se predomislim, i imam dojam kao covjek koji hoce da se vrati doma,jer mu je kraj drag, podsjeca ga na mladost ali mu je poplava zatopila sve to i ne moze se vratiti u blato. Bas mi je zao sto su prosla vremena, kada je bilo sramota, i smatrao se primitivcem, ako neko pokazuje mrznju prema drugoj naciji.

VL
Avatar jigaboo
jigaboo
15:22 28.01.2015.

odje niko takozvanu rvacku ne spominje..... Dubrovnik je bio grad bizantinske Dalmacije, plaćajući za svoje vinograde i maslinike godišnji danak od po 36 zlatnika susjednim knezovima zahumskom i travunjskom, na čijem su se zemljištu oni nalazili. Izrijekom se Dubrovnik prviprvi put spominje 867. godine, kad su ga Saraceni od 866. do 867. opsjedali. Opsada je nakon petnaest mjesecu završena zahvaljujući bizantskom caru Baziliju I. Makedoncu, koji je poslao flotu pod zapovjedništvom Niketasa Orifasa prema Dubrovniku. Godine 1191., gradski trgovci su dobili slobodu trgovanja u Bizantu od strane cara Izaka II. Anđela. Slične povlastice imao je Dubrovnik ranije u Srbiji (1186.) i Bosni (1189.). Sporazum s bosanskim banom Kulinom je prvi službeni dokument u kojem se grad naziva Dubrovnik.Tješnja veza s Venecijom za doba njezine najveće moći bila je po Dubrovnik od znatnoga utjecaja, jer je on u to doba uredio svoju upravu, proširio zemljište i udario sigurne osnove svojoj istočnoj trgovini. Unutrašnja uprava uređena je posebnim statutom 1272. godine. Istodobno se Dubrovniku priključio otok Lastovo, dok su Dubrovčani grad Ston i stonski rat (poluotok Pelješac) 1333. kupili od bosanskog bana Stjepana Kotromanića i srpskoga kralja Stjepana Dušana. Svoju pomorsku trgovinu su pak proširili do Tunisa, Egipta, Sirije i Crnog mora, a sklopili su ili obnovili trgovačke ugovore s Bosnom, Srbijom, Bugarskom i Bizantom. I s talijanskim gradovima Dubrovnik je u to doba imao trgovačke veze, naročito s Anconom, Firencom, Napuljem i Sicilijom. Najglavni dio dubrovačke trgovine bilo je u jednu ruku prevoženje istočnih sirovina na zapad, a uvoženje zapadnih industrijalnih proizvoda na istok.

VL
DU
Deleted user
19:44 27.01.2015.

RS će dobiti moj....ništa.

VL
GZ
Grgo_Zamalo
20:27 27.01.2015.

MilaneseBlagnese, nije nikakav bravar prodao stare hrvatske teritorije, nego dubrovački gospari!

VL
DU
Deleted user
09:03 28.01.2015.

Srbiji treba dati izlaz na Crno more, Egejsko more i Jadransko more. Ipak je to stara pomorska nacija.

VL
Avatar TvojUjko
TvojUjko
15:12 27.01.2015.

E kada bi se samo tako nekome moglo uzeti teritorij ,Srbija bi već završila na Pašaluku.

VL
Avatar reference
reference
15:26 27.01.2015.

a sto je sa dubrovackom republikom, treba I to pitanje postaviti neka autonomija u sklopu takozvane hrvatske ili referendum za samostalnost . mislim dubrovcanima/ peljescanima konavljanima/ dubrovacko primorje su blizi srbi iz popova polja I crnogorci I kulturoloski I jezicno I po hrani I po picu I po svemu nego recimo jedan dudek I regica. ustvari razlika izmedju jednog stanovnika ddubrovacke republike I crnogoraca I srba iz tog dijela hercegovine je samo u religiji. da su ovi drugi katolici ne bi se znala razlika. dok razlika jednog peljescanina I jednog iz medjimurja je tako drasticna da ne mozes reci da je to jedan te isti narod

VL
« 1 2 »
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.