Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Novi biznis: Banke dugove daju utjerivačima za petinu vrijednosti

Najveći kupci privatnih dugova su agencije u stranom vlasništvu koje posljednjih godina povećavaju i prihode i broj zaposlenih. Građani se žale da ih zivkaju svaka tri sata
26. siječnja 2017. u 14:45 26 komentara 17229 prikaza
Dug
Foto: Pixabay

Od početka krize banke su prodale 1,5 milijardi kuna nenaplaćenih kredita građana i 15 milijardi kuna korporativnog duga

Stara narodna poslovica “dok jednom ne smrkne, drugome ne svane” lijepo bi se mogla primijeniti i na krizu hrvatskih dužnika. Pozamašni dugovi blokiranih građana i tvrtki već su dulje vrijeme predmet velike trgovine koja se, očito, isplati svim akterima.

Od početka krize banke su prodale 16,6 milijardi kuna nenaplaćenih kredita, a podaci o takvim transakcijama iz prošle i ove godine pokazuju da se prosječna cijena prodanih dugova kretala 20 do 33 posto.

osobni bankrot Fina: Osobni bankrot zatražilo 686 građana i dva obrtnika Jasminko Herceg VIŠEGODIŠNJI DUGOVI BOLNICA Jasminko Herceg: Bolnice možemo opskrbljivati lijekovima još samo mjesec dana Na kraju Marićeve reforme opterećenje PDV-om za najsiromašnije građane trebalo bi se osjetno smanjiti jer će umjesto 15,7 kuna na svakih 100 kuna troška imati 14,8 kuna PDV-a Bit će oproštene milijarde kn duga Otpišu li kredit blokiranima, bankama se oprašta porez

Primjerice, 2015. godine 940 milijuna kuna neotplaćenih kredita građana prodano je za petinu vrijednosti, odnosno 200 milijuna kuna, no 2016. godine cijena duga od 600 milijuna kuna prodana je za četvrtinu početne vrijednosti!

Tko god je taj dug kupio ne namjerava izgubiti na njemu te računa da će dobro zaraditi, a vlasnici najpoznatijih agencija navodili su da im se uspješnost naplate kreće između 50 i 80 posto. Na domaćem se tržištu nametnulo petnaestak tvrtki koje se bave otkupom i naplatom loših dugova, a prema podacima Poslovne Hrvatske najuspješniji je u tom biznisu njemački Eos Matrix koji je 2015. godine ostvario 71 milijun kuna prihoda i 16,3 milijuna kuna dobiti.

Godinu dana prije prihodi te tvrtke bili dvije trećine manji od prihoda iz 2015. godine, a 2011. godine čak dva i pol puta! Među prvih pet zapravo su strane tvrtke iz Njemačke, Švedske, Francuske i Slovenije koje imaju međunarodna iskustva s naplatom potraživanja te ih sada primjenjuju i kod nas.

Igor Vujović iz udruge Potrošač kaže da mu se svakodnevno javljaju građani s pritužbama na postupanje modernih utjerivača dugova. Legalan je to i posve civiliziran biznis tako da nema ucjenjivanja, prijetnji, batina i svega ostalog što postoji u sivoj zoni, no građani se žale da tvrtke za naplatu dugova ipak prelaze granicu pristojnog i dopuštenog.

– Zovu susjede i raspituju se o dužnicima, zovu rodbinu i prijatelje i to smatram neprimjerenim ponašanjem. Prodaja duga nije zabranjena, no tko god ga preuzme, mora se držati zakonskih i moralnih načela – ističe Vujović.

Prvi korak u tome je pismena obavijest o preuzimanju duga i ponuda da ga se otplati pod određenim uvjetima. Ako dužnik nije u mogućnosti otplatiti dug, preostaje naplata putem ovrhe ili sudskog postupka.

– Nastaju problemi jer telekomi ili banke prodaju dug, ali ga svejedno naplaćuju iz ovrhe. Imamo niz primjera u kojima čovjek isti dug plati dva puta. Naš je savjet svima da dug plaćaju samo jednom vjerovniku, a oni neka se dogovore – kaže Vujović.

Drugi je problem kontakt s dužnikom. Jedni se žale na to da ih sačekuju pred zgradom i zapitkuju kada će vratiti dug, ali najčešći su učestali telefonski pozivi.

– Nema tu ni grubosti ni psovki. Svi su oni ljubazni, predstave se i pitaju za dug, no problem je kad to čine svaka tri sata. Ljubazno je kad te netko jednom u mjesec dana nazove i pita za obvezu, a drugo je kad to čini svaka tri sata – ističe Vujović.

Kad su u pitanju bankarski dugovi, u središnjoj banci ističu da njihov posao nije provjera tvrtki koje ih kupuju nego provjera razloga zbog kojih banke prodaju svoje plasmane te financira li se ta transakcija kreditom te banke, što nije dopušteno.

Osim što im značajnije rastu prihodi, agencije za naplatu dugova povećale su i broj zaposlenih. U Eos Matrix-u kažu da s većinom dužnika uspjevaju postići dogovor.

– Naša su vrata uvijek otvorena, svakog saslušamo i ponudimo mu model otplate prilagođen njegovim mogućnostima. 

>> Taksist 80-godišnjakinji spasio životnu ušteđevinu od 65.000 kuna

Agencije

1. EOS Matrix - 71 mil. kn prihoda u 2015., 84 zaposlena

Zadnjih pet godina najviše je povećao prihode, dobit i broj zaposlenih, a u Hrvatskoj je prisutan od 2009. godine     

2. Prima Solvent - 12,5 mil. kn prihoda u 2015., 37 zaposlenih

U domaćem je vlasništvu, a prihodi su mu se gotovo udvostručili od 2011. godine, jednako kao i broj zaposlenih radnika

3. CEI Zagreb - 10,5 mil. kn prihoda u 2015., 39 zaposlenih

Dio grupe Creditexpress. Prihodi su mu iznosili od 7 do 10 milijuna kuna, a broj se zaposlenih radnika udvostručio

4. Coface Hrvatska - 8,4 mil. kn prihoda u 2015., 21 zaposlen

Prvi se počeo baviti naplatom potraživanja u Hrvatskoj, ali prihodi mu se zadnjih godina smanjuju s 12,8 prema 8 milijuna kuna     

5. Pro Kolekt - 4,4 mil. kn prihoda u 2015., 7 zaposlenih 

Slovenska tvrtka za naplatu potraživanja proširila se na jugoistok Europe, a prihodi su joj od 4 do 5 milijuna kuna     

International Business Hotel
Luksuzno opremljen
International Business Hotel: Jedini zagrebački hotel koji se specijalizirao za biznismene
Harats
U SRCU ZAGREBA
U potrazi za dobrim pivom i još boljom atmosferom
  • istinaizlike:

    Jel? A što ne bi ponudili dužnicima da plate petinu kredita?

  • dobarsavjet:

    Netko će i utjerivačima utjerati.

  • svojaja:

    To su utjerivaci straha poput Hanzekovica, masa ljudi se samoubila po Europi radi ovih zandara. To treba zakonom zabraniti i stjerati iz drzave.