Predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak je, iznoseći u Saboru godišnje izvješće o radu Vlade, izjavio da vlada za 2026. projicira da će se inflacija kretati na razini od 4,5 posto, što je nešto manje nego u rujnu, kad je na međugodišnjoj razini iznosila 4,7 posto, a cijene energije bile 20 posto više. „U proteklim godinama gotovo sve zemlje EU pa i Hrvatska suočavaju se s inflatornim pritiscima u energiji, hrani i uslugama. Rat na Bliskom istoku pojačao inflatorne pritiske, osobito kroz cijene energije. U rujnu je inflacija iznosila 4,7 posto u odnosu na rujan 2025., a cijene energije bile su 20 posto više nego lani. Za ovu godinu projeciramo inflaciju na razini od oko 4,5 posto”, rekao je Plenković. Na temelju vladinih projekcija, premijer očekuje da će gospodarski rast u 2026. godini iznositi 2,3 posto, čime će hrvatski BDP prvi put premašiti 100 milijardi eura i nominalno biti više od dvostruko veći nego prije deset godina kada je iznosio 47 milijardi eura.
Dodao je da je Hrvatska, prema procjenama Europske komisije, u razdoblju od 2025. do 2027. među četiri najbrže rastuća gospodarstva EU. Istaknuo je i danas objavljene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), prema kojima će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini rasti dvostruko većom stopom (2,2 posto) u odnosu na europodručje (1,1 posto), dok prognoze MMF-a za 2027. godine govore da će uz rast od 2,3 posto Hrvatska biti peta zemlja po rastu u eurozoni. „Naša je zadača taj rast pretvarati u veće plaće, bolje javne usluge i kvalitetni život građana u svim krajevima Hrvatske”, kazao je predsjednik Vlade. U zadnjih pet godina, naveo je, smanjen je omjer javnoga duga i BDP-a za gotovo 30 postotnih bodove te bi do kraja godine javni dug trebao iznositi oko 55,5 posto BDP-a, ispod maastrichtške granice od 60 posto.
Podsjetio je i da je prošlog tjedna agencija Moody's, kao i ranije Fitch i Standard & Poor's, potvrdila kreditni rejting Hrvatske na investicijskoj razini sa stabilnim izgledima. „U sedam godina napredovali smo za čak šest stupnjeva iz neinvesticijske kategorije do razine A. Zahvaljujući kreditnom rejtingu i članstvu u europodručju, Hrvatska se zadužuje povoljnije od Poljske, Češke, Mađarske, Rumunjske i Bugarske”, rekao je. Na temelju tri izdanja državnih obveznica te 20 serija trezorskih zapisa, kroz koje su građani dosad upisali više od 11 milijardi eura, istaknuo je, građanima je isplaćeno 320 milijuna eura kamata, a ne bankama. Govoreći o XI. Paketu mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena teškom oko 260 milijuna eura, premijer Plenković je naglasio da je ukupna vrijednost dosadašnjih paketa dosegnula 9,3 milijarde eura.
Stabilizaciju cijena hrane zabilježenu posljednjih mjeseci, Plenković je objasnio i ograničenjem cijena stotinu proizvoda i sidrenjem cijena za 9 tisuća proizvoda, kao i najavom poreza na prekomjernu profitnu maržu. Radi veće transparentnosti cijena, najavio je, proširit će se isticanje sidrenih cijena na proizvode i usluge, čija je primjena odgođena do 17. studenoga. Također je najavio da će do kraja mandata biti premašen cilj prosječne neto plaće od 1.600 eura, te je podsjetio da su od 2016. potrošačke cijene porasle oko 40 posto, dok su plaće i mirovine rasle više od 100 posto. Istaknuo je da će osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama do kraja ove godine biti oko 53 posto viša nego 2016, te da su plaće u državnoj i javnoj službi, zahvaljujući tome i reformi koeficijenata, udvostručene. „Uvažavamo očekivanja zaposlenih i želimo nastaviti poboljšavati njihov materialni položaj. Daljna povećanja moraće biti postupnija u skladu s proračunskim mogućnostima”, naznačio je predsjednik Vlade.
Iznio je i niz podataka o nezaposlenosti, odnosno zaposlenosti, između ostalih i da ba jednu registriranu nezaposlenu osobe dolazi više od 28 osoba koje rade. Dodao je i da u Hrvatskoj radi oko 140 tisuća stranih radnika, te da se, nakon izmjena zakona o strancima, izdaje 30 posto manje dozvola za njihovo novo zapošljavanj, a poslodavci više zapošljavaju domaće radnike „Sljedeći korak mora biti rast produktivnosti i kvalitete radnih mjesta. Želimo da hrvatsko gospodarstvo više proizvodi, uspješnije izvozi i bolje plaća rad”, kazao je, dodavši da dosadašnja porezna rasterećenja građana i gospodarstva ukupno iznose 2,8 milijardi eura. Također je naveo da se priprema primjena umjetne inteligencije u državnoj upravi radi učinkovitijeg rada i kvalitetnih usluga građanima i poduzetnicima te Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije do 2032.
Snažnom rastu gospodarstva, ocijenio je, pridonijelo je i više od 57 milijardi eura stranih ulaganja, od čega je trećina realizirana u posljednjih pet godina. Pritom su ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj utrostručena na više od milijardu godišnje, u odnosu na 2016. godinu. Hrvatski robni izvoz, dodao je, od 2016. do 2025. porastao je za gotovo 105 posto i dosegnuo 25 milijardi eura. Naglasio je i da se broj obrta od 2016. godine gotovo udvostručio, sa 75 tisuća na 145 tisuća, te da u njima radi 230 tisuća ljudi. „U dijalogu s obrtnicima donijeli smo novi zakon o obrtu, kojim moderniziramo obrtnički sustav i dodatno potičemo razvoj obrtništva. Ne, mi nismo grobari hrvatskoga obrtništva, kao što je napisao jedan simpatični komentator, dapače”, osvrnuo se premijer na kritike. Kralježnica gospodarstva su obrtnici i poduzetnici, istaknuo je, dodavši da Nacionalni plan razvoja industrije do 2034. godine, vrijedan 2,9 milijardi eura postavlja tri jasna cilja: moderniziranu i digitaliziranu industriju, čistu i energetski učinkovitu, otpornu i inovacijama vođenu industriju.
Otvori KEKS Pay
