Mali poduzetnici, a njih je u Hrvatskoj 93 posto među aktivnim tvrtkama, moći će zatražiti odgodu plaćanja PDV-a već za ožujak, i to 1. srpnja. To je jedna od novosti u odnosu na dosad rečeno kad je riječ o državnim mjerama za pomoć gospodarstvu koje su počele od ponedjeljka.
Najveći interes tvrtke su pokazale za državnu potporu za isplatu plaća koju je za dan i pol zatražilo oko 14 000 tvrtki za 71 tisuću radnika. Pritisnuti kritikama iz poduzetničkih krugova, predsjednik Vlade i njegov najuži gospodarski tim još su jednom pred televizijskim kamerama ponovili što je Vlada pripremila kako bi pomogla tvrtkama, a premijer kaže da je to tek početak te da će se mjere dorađivati ovisno o razmjerima ekonomske krize i duljini blokada. Premijer kaže da uz domaće izvore za potrebe likvidnosti države stiže i 240 milijuna eura, odnosno 1,8 milijardi kuna iz EU.
VIDEO: Premijer Andrej Plenković o gospodarskim mjerama
Dvije ključne mjere – odgoda plaćanja poreza i isplata minimalnih plaća – zasad su donesene na razdoblje od tri mjeseca, s mogućnošću dodatnog tromjesečnog moratorija na plaćanje davanja. Privatni poduzetnici, pa čak i HUP i Hrvatska gospodarska komora koje su od početka uključene u kreiranje mjera, sada traže oslobađanje od plaćanja svih obaveza, a ne odgodu plaćanja.
Širenje mjera po potrebi
– Pred nama je bitka za održavanje proizvodnje i radnih mjesta. Prepoznajemo napore zdravstvenih radnika, carinika, policajaca i vojnika. Ova će kriza potrajati dulje od nekoliko mjeseci. Prilagođavat ćemo odluke situaciji. To ćemo činiti i u gospodarstvu. Svjedoci smo simetričnog šoka, kada padaju potražnja i ponuda, a takvo što nije zabilježeno u modernoj povijesti, a dogodio nam se i potres kao dodatan šok – rekao je premijer Plenković
. Vlada tvrdi da je vrijednost prvog paketa mjera 30 milijardi kuna. Uz pritisak na Vladu da država u potpunosti oslobodi poduzetnike plaćanja javnih davanja iduća tri mjeseca, česti su, a ponekad i zluradi zahtjevi da se i zaposlenima u javnom sektoru i državnoj upravi isplate minimalci. Tako se nalazimo u prilično shizofrenoj situaciji da jedni pozivaju da se ljudima koji se nose s epidemijom virusa i potresima najbolje što znaju i mogu plješće s balkona, dok drugi i ovo teško razdoblje koriste za politiziranje i pozivanje na rezanje proračunskih plaća kao da bi to nešto promijenilo! Plenković je jučer kazao da će se rezati svi troškovi koji u proračunu nisu nužni. Plaće nisu spomenute.
Reagirao je i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje izjavom da će umirovljenici na vrijeme dobiti mirovine u travnju nakon što su počele kružiti vijesti da će biti problema s isplatom. Vlada je pak odlučila donirati mjesečnu plaću ministara u fond za saniranje šteta od potresa u Zagrebu, a slične objave stižu i od političara s lokalnih razina.
– Kamo sreće da će ovo što smo predložili biti dovoljno – kazao je Marić te ponovio da u ovom trenutku fiskus i brojke nisu na prvom mjestu, ali da je bitno zadržati financijsku stabilnost.
Ministarstvo financija objavilo je pravilnik s uvjetima za odgodu plaćanja poreznih obaveza, a Marić kaže da odgodu mogu zatražiti svi poduzetnici kojima su prihodi pali 20 i više posto, a postojeći porezni dug nije im veći od 200 kuna. Također je pozvao da se maksimalno koristi internet i e-porezna. Plaćanje poreza odgađa se na tri mjeseca, a dug će se moći vraćati na rate u iduće dvije godine.
Ministar financija procjenjuje učinak odgode plaćanja javnih davanja za poduzetnike, odnosno poreza na dohodak i dobit te doprinosa, na četiri milijarde kuna mjesečno, te kaže da se očekuje kako će poslodavci u poteškoćama tražiti od države isplatu minimalne plaće za 600 tisuća radnika. Prema ranijim procjenama govorilo se o 400 tisuća radnika.
Prvi novac za minimalac sutra
Ministar rada Josip Aladrović najavljuje da će prvi novac prema tvrtkama za isplatu minimalca krenuti već u četvrtak i petak te jamči da će sve plaće biti isplaćene do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Vlada je za takav oblik čuvanja radnih mjesta pripremila 5 milijardi kuna, a premijer Plenković kaže da smo jedna od nekoliko europskih zemalja u kojima je država preuzela na sebe financiranje plaća. Porezna će za sve za koje zna da su zaustavili poslovanje automatski ići u smanjenje predujma poreza. Povrat poreza bit će u lipnju.
Drugi set mjera odnosi se na reprogram kredita te HBOR i HAMAG-BICRO koji će osigurati kapital za kreditiranje mikro i malih poduzetnika. Marić je u svoj prezentaciji otkrio i da su neki zaposlenici Hrvatske banke za obnovu i razvitak pozitivni na koronavirus, no rade unatoč bolesti i samoizolaciji.
Ministar gospodarstva Darko Horvat rekao je da njegovo ministarstvo ima osam mjera, od kojih je šest već u funkciji i stiglo je prvih 50-ak zahtjeva. Cilj je mjera osiguravanje likvidnosti za male i srednje poduzetnike kroz moratorij na otplatu kredita HAMAGA, nove kreditne linije, veća jamstva... Ministrica poljoprivrede Marija Vučković najavljuje potpore za mikropoduzeća i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a očekuje i 120 milijuna kuna iz EU za dohotke poljoprivrednika.
Ministar EU fondova Marko Pavić poručio je da će se ubrzati isplata sredstava za europske projekte dva mjeseca unaprijed, čime će se osigurati dodatna likvidnost od 600 milijuna kuna. Pavić kaže da je Hrvatska ugovorila 89% sredstava iz sadašnjeg financijskog razdoblja, povučena je trećina, a preostalih 7,2 milijarde eura povlačit će se do kraja 2023., što će popraviti likvidnost u zemlji.
Ovo su stvarno simbolične mjere rađene isključivo za spas proračuna. Ako radnici odu na HZZ, država je dužna isplaćivati naknade još 6 mjeseci, dok ovako plaće isplaćuju poslodavci i uz to još sve poreze i davanja... Ovo je napravljeno isključivo da se odgodi bum otkaza u privatnom sektoru, te da se teret socijale prebaci na privatni sektor. Jer ako se plaća radnik, a zabranjeno je poslovanje, onda je to socijala... U prošloj krizi država je čuvala uhljebe, zaduživala se isključivo za njih, a dodatno je novac izvlačila povećanjem poreza i izmišljanjem novih. Radi toga smo imali najdužu krizu u civiliziranom svijetu, a niti do dan danas se nismo u potpunosti oporavili. Izgubilo se 250.000 radnih mjesta isključivo u realnom sektoru, Hrvatsku je napustilo još i više ljudi, a utjecaj poreza i općenito države u strukturi BDP-a značajno je porastao, kao i rashodovna strana proračuna koja se skoro udvostručila... Ne sumnjam da će i ovaj puta biti isto, jer je Marić jasno rekao da se neće otpuštati u javnom sektoru, niti će se smanjivati plaće ili prava. Jasno je da će isključivo realni sektor podnijeti cijeli teret ove krize, no vjerojatno će se ovaj puta raspasti... Očekivano je da je s ovim mjerama zabrane oko 600.000 radnih mjesta viška, preko 95% poduzeća su u velikim problemima. Pa sad računajte. A država opet po svom, štiti uhljebe...