656 bogatih Hrvata u bankama je vani uzelo 218 mil. eura kredita

Oštrica Uzavrela krv nije dovoljna. Treba dobro osmišljena organizacija i iskusno vodstvo koje zna što hoće i kako to ostvariti..

Sad mi je nešto palo na pamet....intresanto kako ovo hrvatsko vodstvo ne zna voditi državu, ali jako dobro zna sačuvati fotelje. Recimo, prošli štrajk studenata, štrajkali su danima, mjesecima......Kosorica je napravila ono najbolje za vlast, odnosno nije napravila ništa. Pravila se kao da se ništa ne događa i štrajk se ispuhao sam od sebe.

Vezano za stambene kredite i opće nezadovoljstvo obespravljenih građana: Nije pošteno da se jednima daju olakšice(subvencije 200 e za kupnju novih nekretnina), a to sve se namiruje iz sredstva koja su ostala zbog ukidanja olakšica skupini ljudi koji su platilii poreze prije nego što su postal vlasnici nekretnina(pravi je finducijalni vlasnik banka). Sve je jedna velika prevara i pravo je čudo što građani već nisu izašli na ulice. Evo materijala za organiziranje još jedne udruge. Organizaciju ne može napraviti pojedinac, ali može dati ideju. Mišljenja sam da; sindikati, studenti, zelena akcija,udruge, istaknuti nezavisni zastupnici i neke nove stranke bazirane za ostvarenje radničkih prava, svi skupa mogu jako puno napraviti. Trebaju se samo umrežiti i naći zajednički interes. A to bi mogao biti zajednički cilj; micanje ratnoprofiterskog šljama iz svih sfera javnih i društvenih djelatnosti u Lijepoj našoj.

McGovan je napisao:\"Postavlja se pitanje zašto su banke u tako kratkom roku prodane, što podsjeća na samoubilački čin. \" Zbog velike provizije koju su primili tadašnji relevantni aktivni političari, a ta rabota se inače naziva; veleizdaja

mislim da nije stvar u bogatim VIP klijentima, već su to najvjerojatnije hrvati koji imaju radne dozvole u tim zemljama.

656 bogatih Hrvata u bankama je vani uzelo 218 mil. eura kredita ------------------------------------------------------------------------------------------- ahahahaha, \"BOGATI\" hrvati uzeli kredit, pa kakvi su to bogati ako uzimaju kredit, ja mislio samo sirotinja uzima kredit..ako su oni bogati sto sam ja onda, romann abramovic,imam kucu u dubrovniku i londonu nikad nisam u zivotu uzo jednu kunu kredita

I svi se zovu Ante, Mate, Ilija, Boban itd. Đubrad.

Ništa novo, većina Hrvata su podigli kredite na cijeli niz stvari bez kojih su mogli. Budale misle da netko živi na račun kredita i banaka, banke žive na račun budala koje se nepromišljeno zadužuju. Ljudi, punite židovske kasice-prasice.

..pa svugdi na svitu su Krediti, samo za \"odabrane\".., problem Krize je bija u Nezasitnosti-Banaka -(pogotovo Zídovskih)...i Puklo je !!

Ma lupa bezveze ovaj \"stručnjak\" . ako imaš vizu, stalni botravak ili državljanstvo - nemaš beda , koji \"VIP klijenti\". samo tamo - za razliku od ovdje - kad uđeš poslom u banku dočekaju te sa sokićem i tvojim osobnim bankarom s kojim dogovoriš sve , od počeka do kamate, i zalog nije nikakav bed... To što ovaj pokušava i dalje opravdati otvoreno drumsko razbojništvo ovdašnjih poslovnica tih istih \"stranih\" banaka - pa to je skoro normalno. vrana vrani oči ne kopa... Jel di bi oni bili da ljudi imaju mogućnost , pazi sad ovo - uzet kredu vani po normalnih 3% godišnje - pa onda tu istu lovu samo oročiti ovdje za 12% u toj istoj banci... E to je sve kranader direktno kriv, kad je odbio zakon o ekstraprofitu...Kao to će poskupjeti kredite.. Ma neće , to je kriva logika... Jer stisneš Banke sa 15000% na svaku kamatu iznad određenog broja, i mirni su ko bubice... Ne zaboravite, banike u stvari oepriraju s VAŠOM lovom, ne sa svojom. Nek se 30% njihovih klijenata odluči zatvoriti svoj račun u jednom danu - papa, propali su... Tako se to desilo u Argentitni..sad nakon 10 godina , napokon imaju svoje banke i nitko im niš ne može...

BlackWolfie je napisao: “uzet kredu vani po normalnih 3% godišnje - pa onda tu istu lovu samo oročiti ovdje za 12% u toj istoj banci...” Koja to banka daje kamatu 12% na oročena sredstva?? Možda si mislio na neke investicijskee fondove prije kojih 3 godine, ali to nema veze sa oročenim sredstvima. Čak i ti hvalevrijedni investicijski fondovi nemaju prosjek dobiti u zadnjih 8 godina više od 6%. I ta igrarija sa investicijskim fondovima, koji barataju sredstvima iz II stupa mirovinskog osiguranja je velika prevara građana. Zamislite gluposti, prisiljavanja građana da ulažu u fondove koji imaju prinos prosjek 5,6%, a u isto vrijeme se građani zadužuju u bankama sa minimum 10% kamata, da bi uopće mogli živjeti. I to sve se odvija u pravnoj državi.

Tko su VIP klijenti? U 90% slučajeva to su naši bivši i sadašnji političari,za kredite garantiraju svojom ušteđevinom u off shore bankama.

ma vidi !!!! ima ih više 100 !!! ipak je bolje nego u prošloj državi. :))))

VL = 7kn, pomnozeno sa tirazom od 150 000 primjeraka = 1 050 000kn + zarada od reklama i marketinga, SVAKI DAN. pomnozite sa brojem dana u godini. a tu je jos jutarnji, 24 sata, globus, nacional, teen, ok ...... tko raspolaze sa tom lovom, ja ne vjerujem da je ta lova u HR. a nasi politicari su sitne ribe. radije bih pitao predsjednika uprave VL borisa trupcevica kolika mu je placa.

Tema koja me je oduvijek fascinirala. Kako je moguće da se nikada ne dogodi da dođete u banku i dobijete odgovor kako ne možete dobiti kredit jer trenutno nemaju dovoljno novaca. Da vam kažu kako moraju čekati da netko položi (oroči) novac kako bi mogli izdavati nove kredite. Iz teksta u nastavku vidjet ćete kako stvari zaista funkcioniraju i kako banka od vaše jedne kune može stvoriti novih 3, 5 ili 10 kuna. Naravno vrijedi i obrnuto: povlačnjem novca iz banke smanjujete mogućnost njegovog umnožavanja. Kako od jedne kune banka može \'\'stvoriti\'\' tri? Je li posrijedi neki čarobni štapić kojim banke kreiraju novac ili se ipak krije nešto drugo? Ovu su najveće tajne moći... Banke: Financijski sustav od svojih najranijih začetaka temelji se na principu ponude i potražnje, odnosno sučeljavanju viškova i manjkova financijskih sredstava. U davna vremena kad banke još nisu postojale i kada se novac, odnosno zlato čuvalo kod zlatara shvatilo se da zlatarima nije potrebno čuvati svu količinu zlata već da se dobar dio može posuditi onima kojima je trenutno potreban, a da se samo manji dio može zadržati za podmirenje tekućih obveza. Tako su sada osim naknada za pohranu zlata u svojim sefovima počeli zaračunavati i kamate na posuđene viškove. Upravo na ovom principu razvio se današnji moderan bankovni sustav. Poslovanje današnjih banaka temelji se na prikupljenim depozitima – znači viškovima novčanih sredstava stanovništva, poduzeća i drugih subjekata. Tako prikupljeni depoziti predstavljaju obvezu banke u njezinoj pasivi. Banka na tako primljene depozite jedan dio sredstava mora izdvojiti u obliku obvezne rezerve i rezerve likvidnosti (koju propisuje Hrvatska narodna banka) kako bi mogla izvršavati svoje obveze dok ostatak sredstava može plasirati u obliku kredita svojim klijentima ili u neke druge oblike investiranja. Znači vidimo da banka ustvari transferira vlastite obveze – primljene depozite (pasiva) u vlastita potraživanja – dane kredite (aktiva). Zabluda je da banke svoju profitabilnost temelje na razlici pasivnih (kamate na primljeni depozit) i aktivnih (kamata na dane kredite) kamatnih stopa pri tom misleći da banka na primljeni depozit od recimo 100 kuna odobrava kredit u istom ili manjem iznosu. To naravno nije ni približno točno a u nastavku ćemo vidjeti i zašto. Ako banka prikupi 100 kuna depozita i ako izdvoji 20 kuna za obveznu rezervu i 10 kuna za rezervu likvidnosti ostaje joj 70 kuna za kreditnu aktivnost i to je njezin trenutni kreditni potencijal. Ako pretpostavimo da će banka uspjeti plasirati svih 70 kuna u obliku kredita, jedan dio tako odobrenog plasmana vratit će se ili ostati u banci na računu (stopa zadržavanja sredstava u banci). Ako pretpostavimo da se od prvotno odobrenog kredita 30 kuna vrati u banku, tih 30 kuna predstavlja novi depozit i novu bazu za sljedeći kredit. Banka tako na osnovu jednog depozita multiplicira njegovu vrijednost i vrši kreditnu ekspanziju. Ne zaboravimo da je ovo bio primjer modela jedne banke (banka A) gdje je bila pretpostavka da će 30 kuna ostati i/ili vratiti se u banku. To znači da ostalih 40 kuna može doći kao depozit u drugu banku (banku B) – ta druga banka opet izdvaja sredstva za obveznu rezervu i rezervu likvidnosti i ostatak plasira u obliku kredita i tako se lanac nastavlja. Na taj način dolazimo do tzv. makromultiplikacije odnosno ekspanzije kredita na razini svih banaka gdje banke na osnovu prvotnih 100 kuna depozita mogu odobriti mnogo veći iznos kredita i naravno na ukupni iznos zaračunati aktivnu kamatnu stopu. Zbog toga kažemo da banke kreiraju depozitni novac (novac na računima) dok centralna banka primarnom emisijom kreira primarni odnosno efektivni novac (novčanice i kovanice). Kreditna aktivnost na osnovu koje se stvara depozitni novac predstavlja ustvari sekundarnu emisiju novca. Važno je naglasiti da na proces multiplikacije utječe i razvijenost bezgotovinskog platnog prometa. Što je bezgotovinski platni promet razvijeniji, odnosno što je manje efektivnog novca u optjecaju baza za kreditnu aktivnost će biti veća. HNB kao regulator monetarne politike posebnu pažnju pridaje tome da se ovaj proces multiplikacije previše ne razuzda pa raznim restriktivnim mjerama utječe na proces multiplikacije depozita. Tu su osobito bitne već spomenute: stopa obvezne rezerve i rezerve likvidnosti. Što su ove stope manje kreditna ekspanzija će biti veća i obrnuto. Naravno, tu dolazi do suprotnih mišljenja između poslovnih banaka koje nastoje što više povećati svoj kreditni potencijal a tako i svoju profitabilnost, i centralne banke koja nastoji ograničiti kreditnu ekspanziju i izbjeći moguće potrese u gospodarstvu. Nekada davno papirnati novac je bio samo zamjena za stvarno zlato no ubrzo su shvatili da im je potrebno više novaca nego što imaju zlata i onda su jednostavno počeli izdavati više novaca. Sve je u redu ukoliko se nikada ne dogodi da svi žele svoj novac istovremeno. Čak i danas vrlo je malo stvarnog novca (efektivnog) u obliku novčanica i kovanica. Većina postoji samo u računalu (poslovnim knjigama). Mora biti jasno kako Hrvatska preko banaka ne posjeduje nikakvu moć, jer je prodala svoje banke. Znači nema potencijal kreirati svoj novac. Sav novac koji se ulaže i deponira u banke Hrvat ulaže u inozemstvo. Postavlja se pitanje zašto su banke u tako kratkom roku prodane, što podsjeća na samoubilački čin.

656 bogatih Hrvata.......................... Znači da ona teza o \"200 bogatih obitelji\" pada u vodu.

Da, majka me rodila u hrvatskoj no to ne znaci da u ovoj jadnoj zemlji moram i ostati. Stoga, svi vi koji se bunite ili se preselite nekamo van ili napokon krenite u demonstracije na ulice pa ce vam mozda i biti bolje (ili pocnite uciti jer je ova nacija neobrazovana). Ovako hrvati samo sjede na burzi ili rade za minimalac dok politika bere njihovu lovu. Hrvati, za sve se sami krivi!!! I ja sam sam sebi kriv sto sam jos ovdje. Nastojat cu si djecu jednog dana odmah van poslati na skolovanje. __________________________