SAD se suočava s najvećom nezaposlenošću nakon 2. svjetskog rata. U
protekloj godini koju su obilježile nezapamćena financijska kriza i
recesija, u Americi je bez posla ostalo 2,4 milijuna ljudi, što su
najgori rezultati od 1945. godine.
Masovna otpuštanja
Samo je u prosincu 2008. pola milijuna Amerikanaca ostalo bez posla,
izvijestio je Bloomberg. Tako se stopa nezaposlenosti u prosincu popela
na sedam posto, a lani u studenome iznosila je 6,7 posto. Ni političke
promjene, nastale izborom Baracka Obame za predsjednika, nisu pozitivno
utjecale na gospodarsku krizu. Obama se obvezao investirati u ceste,
škole i energetsku mrežu. Cilj je paketa vrijednog 850 milijardi dolara
otvoriti tri milijuna radnih mjesta.
– I dalje se suočavamo s masovnim gubljenjem radnih mjesta. Negativni
trend u gospodarstvu održat će se i u prvoj polovici 2009. bez obzira
na politiku – zabrinut je ekonomist JPMorgana Michael Feroli.
Bonovi za hranu
Samo je u proizvodnji koja ima 12 posto udjela u američkom
gospodarstvu, u prosincu zabilježeno 103.000 otkaza, što je najgori
rezultat u posljednjih 28. godina. Proizvođači automobila i namještaja
u SAD-u bilježi najmanje narudžbe još od 1948. Radi toga je Bushova
administracija prošloga mjeseca General Motorsu i Chrysleru odobrila
13,4 milijarde dolara kredita, kako bi spriječila njihov stečaj.
Dionice GM su u 2008. pale čak 87 posto, a ulagači su pretrpjeli
najveće gubitke na dionicama od Velike depresije 30-ih godina prošlog
stoljeća. Na Wall Streetu je tijekom protekle godine izgubljeno gotovo
sedam bilijuna dolara u tržišnoj vrijednosti dionica.
Obama je prije dva dana iznio dosad najdetaljniji prikaz svog plana za
gospodarski oporavak SAD-a, koji bi kombinacijom državnih ulaganja i
poreznih olakšica trebao pridonijeti oživljavanju potonulog američkog
gospodarstva.
Pet glavnih ciljeva tog plana su: udvostručiti proizvodnju električne
energije iz obnovljivih izvora i povećati energetsku djelotvornost
javnih zgrada, obnoviti dotrajale ceste, mostove i škole,
kompjutorizirati zdravstveni sustav, modernizirati učionice,
laboratorije i knjižnice te uvesti porezne olakšice za radnike. Plan
predviđa i uvođenje naknada za nezaposlene i bonova za hranu.
- Trebamo plan oporavka i reinvestiranja koji neće samo kratkoročno
stvoriti tri milijuna radnih mjesta, većinom u privatnom sektoru, već
će dugoročno potaknuti gospodarski rast i konkurentnost - istaknuo je
Obama.
U 2009. stopa nezaposlenosti popet će se na 8,2 %
Velika je vjerojatnost da će gubitak radnih mjesta nastaviti i ove
godine, smatraju najugledniji američki ekonomisti.
Oni procjenjuju da će se stopa nezaposlenost popeti na 8,2 posto do
kraja 2009. godine. Mnogi ekonomisti smatraju da 850 milijardi dolara
predviđenih planom oporavka neće biti dovoljno da se preokrenu trendovi
u američkom gospodarstvu. Smatraju da bi paket morao biti težak čak
bilijardu, odnosno tisuću milijardi dolara.
- Ne budemo li djelovali brzo i odvažno, mogli bismo doživjeti mnogo
dublji ekonomski pad koji bi mogao dovesti do dvoznamenkaste stope
nezaposlenosti - pribojava se Obama.
Obamini gospodarski savjetnici razmišljaju o provođenju kampanje
“kupujte američko”, koja bi trebala oživjeti domaću proizvodnju.
