Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Znanstvenici razvili model za bolje predviđanje potresa: 'Izradili smo niz jednadžbi'

'Na mikroskopskoj razini analizirali smo umjetne zone rasjeda', kaže dr. den Hartog
14. srpnja 2020. u 10:41 0 komentara 281 prikaza
Earthquake in West Germany - Seismograph
Foto: Oliver Berg/DPA/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Znanstvenici u Edinburghu stvorili su novi matematički model za koji vjeruju da će poboljšati način na koji se predviđaju potresi, prenosi BBC.

Velika Gorica panorama Pomama za nekretninama Nakon potresa: Brojni Zagrepčani krenuli u kupovinu stanova i kuća u Velikoj Gorici

Stručnjaci za geoznanosti iz centra Lyell, koji je nastao u suradnji sveučilišta Heriot-Watt i British Geological Survey (BGS), željeli su iskoristiti matematiku umjesto pribjegavanja laboratorijskim eksperimentima.

Cilj je bio predvidjeti snagu kamenih stijena koje leže u središtu rasjeda u Zemljinoj kori gdje se potresi događaju i zovu se filosilikati.

Dr. Sabine den Hartog radila je u suradnji sa znanstvenicima sa sveučilišta Liverpool i Utrecht.

Filosilikati poprimaju oblike malih ploča i kad kližu jedni pokraj drugih pod pritiskom dolazi do potresa.

potres 4,2 po Richteru Potres kod Mostara, osjetio se i u Hrvatskoj: Kuća mi se cijela zatresla

Ključno pitanje je snaga trenja stijene, odnosno snaga koja je potrebna da izazove kretanje duž rasjeda. Potresi počinju s mikroskopski malim pokretima u filosilikatnoj stijeni a od tih malenih pomaka mogu se osloboditi snažne i razarajuće sile.

Ponašanje stijena može se ispitivati u laboratorijskim uvjetima no uvjeti u dubinu površine Zemlje kompleksni su i teško ih je imitirati.

I tu je prostor za matematičke modele koji omogućavaju znanstvenicima da predvide snagu trenja filosilikata na način koji se ne može postići u laboratorijima.

"Na mikroskopskoj razini analizirali smo umjetne zone rasjeda", kaže dr. den Hartog, "kako bismo identificirali procese koji se odvijaju - poput pucanja minerala filosilikatne ploče".

VIDEO Mjesec dana nakon potresa u Zagrebu

"Na temelju toga izradili smo niz jednadžbi kako bismo predvidjeli način na koji se snaga trenja filosilikata mijenja s promjenom uvjeta poput vlage ili brzine kretanja rasjeda".

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Journal of Geophysical Research: Solid Earth.

Rezultat je jednadžba koja olakšava izradu modela koji simuliraju kretanje rasjeda uključujući i tijekom potresa - i otkrili su da filosilikati nisu jedine stijene koje igraju ulogu.

dom im stradao Supružnici nakon potresa dobili gradski stan: Vrt nam je sad postala terasa na petom katu

"Naš model predviđa da kretanje duž zona rasjeda bogatog filosilikatima postaje teže s povećanjem brzine kretanja", kaže dr. den Hartog.

U nekim okolnostima, po njoj, filosilikati mogu i spriječiiti potrese. "Nismo mogli objasniti odnos između sile koja drži rasjed i sile potrebne da ga pokrene".

To znači da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se poboljšao model.

konobar
DRUGA STRANA TURIZMA
Konobar koji radi 11h dnevno cijelu sezonu bez slobodnog dana: 'Ili ću izdržati ili umrijeti'
Pripazite se, s toplim vremenom stižu i ljetne prehlade!
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.