Sve manje mladih na ICT studijima iako nedostaje informatičara?!

Fidelio: tebi ne treba FER-ovac ni fizicar/matematicar, tebi treba tehnicar za racunalstvo sa zavrsenim tecajem za web programera. To je bas ono sto sam pricao dolje, RH jednostavno ne zna iskoristiti ogroman potencijal u ljudima kojeg ima. Jednog dana kadad ce ti trebati netko da ti izdizajnira novu maticnu plocu koja trosi manje el. energije ili implementacija algoritma koji ti ubrzava izracune ili cak mozda izgradnja sustava koji ti treba za vece proracune, micanje ogromnih kolicina podataka, pisanja ekstenzija za kernel i itd. onda ce ti trebati FER-ovac. Ako ce ti trebati netko tko ce proizvoditi cipove, nove materijale i slicno, trebat ce ti fizicar/kemicar. Do tada ti je dovoljan netko sa srednjom ili visom skolom i nema smisla zahtijevati nekoga sa diplomom FER-a za to. Oni nisu ucili takve stvari, osim poneki za sebe po doma. Zaposliti FER-ovca na takvo mjesto je kao pecati ribe nuklearkom na Jarunu. BTW, da se razumijemo, nisam FER-ovac :)

Fidelio: 20 000 po studentu na godini, od oko 400 koliko ih FER upisuje je 8 milijuna kuna * broj godina studija (u idealnom slucaju, ne zavrse svi brucosi) je nista u odnosu na ono sto FER-u treba za takvo nesto. Taj novac pokriju dva projekta od ne znam koliko koji se sad izvode tamo. Stavi brojke na papir pa ces vidjeti da se to uopce ne isplati. S time da racunas da ako to uvedes broj studenata ce pasti na mozda cetvrtinu... ako ih bude i toliko. I ovako su na knap, studenti upisuju FER jer misle da ce programirati igrice, a kad dodju na kompleksnosti algoritama i izracuna O notacije samo gledaju kako da pobjegnu posto kasno shvate da je programiranje zapravo matematicka disciplina.

Gle, ja znam kakvi \"ferovci\" izlaze nakon 3 godine bolonje i znam kakvi ferovci su izlazili sa ETF-IV. Govorim o članku. Članak ne kaže da Europi treba znanstvenika, nego da im treba kvalificiranih informatičara. Mislim da tečaj za \"web programera\" ne postoji (to je bedatoća :) i da je ono što nam treba trogodišnji studij programiranja, a ne trogodišnji bakalaureat nakon kojeg imam jack of all trades, master of none. Ljudi koji su završili studij s praktičnim znanjima i vještinama. To treba Europi. Znanstvenici mogu razvijati stvari na fakultetima i u IT mekama, ali praktičnih sposobnih radnika nema.

Fidelio: Vidis, dotakao si se necega sto nije problem srednjih skola, veleucilista i sveucilista... posao nabrojanih je opremiti osobu nekim osnovnim znanjima kako bi se mogla prilagoditi trzistu rada. Poslodavci, s druge strane, ocekuju da gore nabrojane ustanove stancaju ljude koji, eto, nekim cudom bas trebaju poslodavcima sa tehnologijom koja je izasla prije tri minute i nece postojati bitno na trzistu za cetri godine, sto je teza nebuloza. Ako ti treba neki specificni profil ljudi zaposli genericke i daj im period od 3-6 mjeseci da nauce specificni posao koji ti obavljas. Posto to poslodavci danas vise ne rade (ne uzimaju segrte) ostaje im samo da se zale kako nitko ne zna to-i-to. Prije 10 godina npr. PHP, Java i Python su bili posve drugacije zvjerke nego sto su danas; da je netko prije 10 godina dizajnirao nastavni plan, do 2001. ga je mogao implementirato, do 2006. bi dobio studenta/ucenika van i dosao bi na trziste rada sa osobom kojoj je znanje staro 5 godina. Onda bi ga isao prilagodavati i prosle godine bi ti izasla osoba koja je imala znanje koje je bilo konkurentno 2006.

Uvidas problem? Trazis rjesenje na krivom mjestu. Treba zaposljavati ljude koji su voljni nauciti novo a ne cviliti kako nema ljudi koji znaju. Vani velike tvrtke jako ulazu u znanje svojih zaposlenika, ali ovdje to nije slucaj. Rezultat: vani tvrtkee rade super a domace cvile.

zagrebas, intervjuirao sam barem 30 dipl. ing. racunarstva s FER-a u posljednjih 7-8 godina, i to je, nazalost, profil ljudi koji nece dizajnirati nove algoritme, a ne znaju ni programirati (cast iznimkama, jasno je da generaliziram). Zanimljivo je da gotovoo svi kao primjer svog koda donesu nekakav parser. Radi li se tamo ista drugo? Imaju problema s elementarnim algoritmima i strukturama podataka, a i s prakticne strane je stanje katastrofalno, ali svi bi pisali igrice ili se barem 3D engine. nije vrag da sam naletio bas na najgore? Kako da doslovno nijedan od tih ljudi nije sudjelovao ni na jednom open source projektu (to uvijek pitam, i uvijek dobijem isti odgovor)

porezni: \"Kako da doslovno nijedan od tih ljudi nije sudjelovao ni na jednom open source projektu (to uvijek pitam, i uvijek dobijem isti odgovor) \" =================================== Imam lagani filing koji je osgovor :D

Nitko ne očekuje gotove ljude direktno iz faksa - posebno ne na ovako dinamičnom području. No ako čovjek ima završenu osnovnu, srednju, prvi dio faksa (FER, FOI) - onda bih zaista očekivao da mi takav čovjek zna objasniti neke elementarne stvari. Niti znaju napisati osnovni algoritam, niti znaju dizajniratu osnovnu strukturu baze podataka - ali ono što je najgore - nemaju pojma išta napraviti samostalno - pa tako ni potražiti rješenje na Internetu ako treba. Da ne govorim da neki ne znaju ni hrvatski ni engleski. Meni sve izgleda da je u biti problem što ljudi misle da će dobiti sve na pladnju ako završe faks - e pa dragi moji - nećete. Treba sjesti i zapeti samostalno - ako vas zanima. Ako ne, onda odite radije u političare - tamo se može magla prodavati.

Trebali bi navesti sponzorirane clanke za Algebru a ne kao vijesti. To uopce nije tocno da imamo manjak informaticara, nego upravo suprotno, imamo VISHAK! Na burzi ima preko 5000 mladih informaticara koji imaju manje od 3 godine iskustva jer samo rade na odredjeno na projektima i sluze uglavnom za popunjavanje rupa u projektima. Hrvatska nema obrtnika i to zbog visokih poreza, prireza, doprinosa, kontrola koje traze dlaku u jajetu, i antipoduzetnicke klime zbog kriminalaca koji imaju novaca da plate novine da pisu o njima kao poduzetnicima.

A manageri u informatickim tvrtkama su u prosjeku sociopati koji od managerskih vjestina jedino znaju mrkvu i batinu. Klasicni gonici robova. Zato mladi upisuju ekonomiju jer ne zele biti idioti na kojima ce se padobranci izivljavati nego preuzeti ekonomiju u svoje ruke. I mi imamo premalo ekonomista za prosperitet jer treba imati kriticnu masu sposobnih i kapitakno jakih da pokrecu investicije. Ekonomija ce krenuti kada pravosudje bude zastitilo vjerovnike a ne duznike.

Na portalu ponuda poslova za IT je vrlo mala, a i te poslove najćešće se dobija preko debele veze i koverte. Toj struci nema budućnosti u hrvatskoj, zgob toga gospodin prosi na stepeništu dolca.

Profesionalni sam programer sa iskustvom na velikim sustavima preko 10 godina. Nemam posao, molim sve potražioce takvog kadra potražite me.

I u USA se na jedno invormaticko mjesto javi po 200 kandidata. Zasiceno. KO ne vjeruje a zna Engleski nek Googla.

ve manje mladih na ICT studijima iako nedostaje informatičara?! U Europskoj će uniji do 2015. čak 90% radnih mjesta zahtijevati vladanje informatičkim vještinama ---------------------------- prije desetak godina tisuce americkih programera nakon sloma dot.coma izisli su iz informaticke djelatnosti i kupilii vinograde u kaliforniji..... oni koji su ih izbacili iz trke danas muku muce sa konkurencijom sa dalekog istoka i zaglupljujucim programiranjem ipada i iphonea....))) a oni prodaju vrhunska vina i zive ko milijuneri....)))

dobri su mi profesori na fer-u, što više ruše ljude to su bolji profesori a trebali bi ih nešto i naučiti, ljudi nebi pohađali faks kad bi već bili magistri u tom području. Kad u ameriki ima toliki broj neznalicaa onda nekaj nevalja sa profesorom i pozovu ga na razgovor jer očigledno i on nezna dobro objasniti ljudima kad ga niko ne kuži

kad bi fidelis htel takvog majstora odmah bi ga dobil samo bi prije trebal dogovorit pravu plaču za tog majstora, ali on kao pravi poduzetnik bi ponudi par kila čavli za tog majstora

situacija je prilično različita od ove u članku. Profesionalni programer je vrlo teško zanimanje - potrebno je konstantno učiti sve teža znanja, ako ne učiš \'prešišaju\' te mlađi koji su željni uspjeha. Tako prosječan programer izgara do 30.te godine kada mu za vrat već pušu mlađi željni dokazivanja i spremni raditi i učiti danonoćno, za manju lovu. Nakon 30.te dolazi do zasićenja i zamora, zato se mnogi odlučuju krenuti u managerske vode (koji uspiju). Jer poznato je svugdje na zapadu da programer nakon 40. godine gotovo da više nije zaposliv, kompanije preferiraju puno mlađe jer su agresivniji i rado uče nove stvari a nisu skupi. Tako programer ustvari ima vrlo kratku karijeru, pogotovo ako se ne uspije uvaliti na managersko mjesto nakon 40.te

@Porezni obveznik: Da, FER se navodno dosta srozao u zadnjem desetljecu, pogotovo nakon prelaska na Bolognu. Prvo sto su napravili je prijelaz sa unix na microsoft tehnologije a onda su potonuli strogim rokovima oko kolokvija i prisustva na predavanjima jer Bologna ne ostavlja vremena za hack. Tamo si nekad imao fly kao udrugu gdje su ljudi imali mogucnost razgovarati i druziti se, imati mini hackatone i hrpe zgodnih mini projekata, a danas nema vise nista od toga. Vec i samo prakticno odsustvo unixa/linuxa na tom faksu garantira da vecina dipl.ing. racunarstva nece bas imati neke vece uvide u to kako tehnologija funkcionira. Pogotovo ih je onesposobilo pokretanje onog fer2.net foruma gdje samo medusobno razmjenjuju gotova rjesenja koja su popalili ranijim generacijama...

@Nanite: da, jezici su u RH dosta bolna tocka; vecina ljudi ne zna ni svoj vlastiti (sto se najvise vidi vec pri upotrebi \"sta\" umjesto \"sto/ca/kaj\", a engleski je komican; fakultetski obrazovani ljudi ili ne, jezik je svima problem. Treba stisnuti malo obrazovanje stranih jezika u osnovnim i srednjim skolama - jos nisam sreo nikoga tko je engleski naucio u redovnoj skoli. To je ogroman propust u nasem obrazovanju. Da, na zalost, kod nas svi ocekuju gotovog radnika, svi traze X godina iskustva a nerijetko sam znao naci da traze iskustvo sa tehnologijama u trajanju duzem nego sto ta tehnologija postoji... tako je to kad ti oglas za zaposljavanje pise PR osoba sa zavrsenom ekonomijom ili filozofijom.

@josmalopanestalo Pravi poduzetnik zna kolika je vrijednost njegovih suradnika i poznaje osnove psihologije. Visoka plaća ne uvjetuje odmah sretnog radnika. U malim timovima bitan je odnos sa šefom, radna disciplina, odnosi s kolegama, pravovremeno vrednovanje, zanimljivi i izazovni projekti i osjećaj da zaposlenik može pozitivno utjecati na poslovanje tvrtke. Ovi i još neki parametri znaju se pokazati ključnima za odlazak radnika s inače vrlo dobro plaćenog radnog mjesta.