Astronomi otkrili supernovu staru 10,5 milijarda godina

U ekspandirajućem svemiru ovako izgleda evolucija zvijezda koje su to omogućile. Prva generacija nastala nakon Big Banga, a koja, iako je prva, nosi oznaku „population III“, bile su vrlo masivne zvijezde okružene sustavom manjih, sastavljene samo od vodika i neštoto helija. Postojale su vrlo kratko jer se već nakon milijardu godina iz njihovih ostataka formiraju zvijezde „populacije II“, koje u sebi, osim vodika i helija, imaju (u eksplozijama supernova populacije III nastala) alpha počela – ugljik, kisik, neon, magnezij, silicij, sumpor, argon i kalcij. U astronomiji ova počela, te ona koja slijede u Mendeljejevu nizu, nazivaju se „metalima“, a njihovo omjer s vodikom i helijem naziva se metalicitet. Tako zvijezde populacije II imaju vrlo mali metalicitet, ali se u njihovim supernovama stvaraju sva počela zaključno sa željezom. Zlato, platina i uran ne nastaju na taj način već kao posljedica sudara neutronskih zvijezda koje su nastale davno prije rođenja našega Sunca, zvijezde „populacije I“, visokoga metaliciteta, starih 5 milijardi godina.

Nekoliko ih je u zadnji čas odustalo od odlaska u Irsku. Da bar svaki dan otkriju novu supernovu, svi bi ostali u Hrvatskoj

da da to nam je od velike pomoći