Očekivalo se kako će Nobelov odbor za nagradu u dostignućima u medicini odlučiti logično pa ovogodšnju Nobelovu nagradu dati Katalin Kariko i Drew Weissmanu za razvoj tehnologije mRNK na kojoj je zasnovano cjepivo protiv novog koronavirusa.
Bilo je tu temelja jer je cjepivo imalo praktično trenutni učinak na pandemiju te nije moralo proći dodatno vrijeme kako bi se dokazalo da ovo veliko znanstveno dostignuće ima doista i konkretnu primjenu. Ipak, politika se Nobelova odbora nije promijenila te je nagrada za medicinu i fiziologiju ipak otišla u ruke dvojice američkih znanstvenika, Davida Juliusa te Ardema Patapoutiana za otkriće receptora za dodir i temperaturu, objavljeno je jučer u Stockholmu.
Njihovo se otkriće pokazalo je način na koji živčani sustav osjeća temperaturu i dodir.
- Njihova revolucionarna otkrića omogućila su razumijevanje kako toplina, hladnoća i mehanička sila mogu potaknuti nervne impulse koji nam omogućuju da percipiramo i prilagodimo se svijetu. To znanje koristi se za razvoj terapija za širok raspon bolesti, uključivši za kroničnu bol, stoji u službenom priopćenju o prvom ovogodišnjem dodijeljenom Nobelu.
Ove godine novčani dio nagrade uključuje 1,15 milijuna dolara koliko će podijeliti dvojica znanstvenika. Prošle godine nagradu su dobili također američki znanstvenici Harvey Alter i Charles Rice u društvo s Britancem Michaelom Houghtonom za rad na prepoznavanju virusa Hepatitis C koji uzrokuje cirozu i rak jetre.
No, pandemija i dalje baca sjenu na proslavu koja ni ove godine neće imati tradicionalni banket. Podsjeća se kako je 65-današnji Julius koristio kapsaicin, aktivnu komponentu kakvu nalazimo u čili papričicama kako bi prepoznao receptore koji omogućuju koži da reagira na temperaturu. Patapoutian je, pak, pronašao receptore u stanicama koji reagiraju na mehaničku stimulaciju. Dvojica su znanstvenika lani podijelila i prestižnu nagradu Kavli za neuroznanost.
– Zamislite da bosi hodate po polju ljetnog jutra. Možete osjetiti toplinu sunca, svježinu jutarnje rose, milujući ljetni povjetarac te finu teksturu vlati trave pod svojim stopalima. Ti dojmovi temperature, dodira i kretanja osjećaji su koji se oslanjaju na somatosenzaciju. Takve informacije stalno teku od kože i drugog tkiva te nas spajaju s vanjskim i unutrašnjim svijetom. Također su bitni za zadatke koje ispunjavamo bez napora i previše razmišljanja, objasnio je Patrik Ernfors iz Nobelovog odbora.
>> VIDEO U nekoliko gradova prosvjedi ispred bolnica zbog uvođenja Covid potvrda, Berošu vikali: “Izdaja! izdaja!”
