Europljani nisu uvijek imali bijelu kožu, pokazala je nova studija objavljena u magazinu Science, piše Independent.
Pripadnici bijele rase nastali su miješanjem različitih rasa diljem Europe. Znanstvenici su otkrili tri gena koja utječu na nastanak bijele kože kod ljudi, od kojih su dva imala ulogu u "izbjeljivanju" Europljana tijekom proteklih osam tisuća godina. Otkad su znanstvenici prošle godine počeli sortirati genom drevnih ljudi iz različitih populacija prošle godine, otkriveno je da su današnji Europljani spoj lovaca sakupljača i poljodjelaca iz najmanje tri drevne populacije. Oni su se miješali tijekom migracija po kontinentu posljednjih osam tisuća godina.
Poljodjelci s Dalekog istoka spajali se s autohtonim lovcima sakupljačima
Uspoređujući ključne dijelove DNK u genomu 83 osobe koje su živjele u davno vrijeme, a čiji su ostaci pronađeni na arheološkim nalazištima diljem Europe, otkrili su gene koji su povezani s pigmentacijom kože, a opstali su tijekom procesa prirodne selekcije. Kada su moderni ljudi prvi put došli iz Afrike u Europu, prije otprilike 40 tisuća godina, imali su tamniju kožu, koja je još vidljiva kod ljudi iz Španjolske, Luksemburga i Mađarske prije otprilike 8500 godina. Oni nisu imali dva gena koja vode do depigmentacije i "izbjeljivanja" kože.
No, na sjeveru su ljudi iz doba otprije 7700 godina, imali oba ta gena te još jedan zbog kojeg su imali plave oči. Kada su poljodjelci s Dalekog istoka počeli dolaziti u Europu, a nosili su oba gena za svjetliju kožu, krenuo je njihov proces miješanja s autohtonim lovcima sakupljačima. Jedan od gena za depigmentaciju tada je postao dominantan diljem Europe do te mjere da su ljudi iz središnje i južne Europe dobili svjetliju kožu, kakvu imamo i danas.
>>Prvi put u povijesti Sjedinjenih Država bijelci će postati manjina
>>Osramoćeni otkrivač DNK prodao Nobelovu nagradu
Pusti to, di su bili '91?