– Ovo je peti rast u Europi kojim sam se bavio u posljednjih 20 godina. I mogu reći da je rat oko Krima i Donbasa najgori i najopasniji zbog dugoročnih posljedica koje može imati. Europa nije bila ovako strateški izložena i ugrožena ni u jednom vremenskom razdoblju kojeg se sjećam – rekao je švedski ministar Carl Bild na početku sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova EU u Bruxellesu.
Sastanak je jutros počeo minutom šutnje za sve poginule u rušenju putničkog zrakoplova Malaysian Airlinesa MH17 u istočnoj Ukrajini, a uoči sastanka stvorena su velika očekivanja jer Velika Britanija, Poljska i baltičke zemlje predlažu radikalno zaoštrenje europskih sankcija protiv Rusije.
Najradikalniji oblik bila bi tzv. treća faza, što znači gospodarske sankcije protiv Rusije, no neslužbeno se govori da ministri vanjskih poslova EU ipak neće danas donijeti takvu odluku. I to stoga što ovlasti za pokretanje gospodarskih sankcija protiv Rusije imaju premijeri i predsjednici, ne ministri vanjskih poslova, a prvi sljedeći summit EU zakazan je za 30. kolovoza.
– Treća faza, gospodarske sankcije, ovisit će o rezultatima istrage – rekla je hrvatska ministrica Vesna Pusić u izjavi ukrajinskim novinarima na ulazu na sastanak u Bruxellesu.
– U svim situacijama, naročito ovako teškim, važno je da se lege artis utvrde sve činjenice i to je prvo što očekujemo – dodala je Pusić.
Novi britanski ministar vanjskih poslova Philip Hammond najavio je za što će se zalagati na sastanku, ali i dramatično upozorio da se "svijet promijenio prošli tjedan".
– Zadovoljni smo što je dopušten određeni pristup istražiteljima na mjestu događaja, ali ne smijemo zaboraviti cijeli kontekst. Ovaj strašan incident dogodio se zbog ruske podrške separatistima u istočnoj Ukrajini, zbog priljeva oružja iz Rusije u istočnu Ukrajinu i moramo to adresirati. Svatko želi balansirani set mjera, ali svijet se promijenio prošli tjedan. Događaji su promijenili javna očekivanja od nas i moramo s današnjeg sastanka poslati jasnu poruku da to shvaćamo – rekao je Hammond.
"Balansirani set mjera" u prijevodu znači da države EU važu o tome hoće li i njihova gospodarstva trpjeti štetu od uvođenja gospodarskih sankcija Rusiji. Francuska je među zemljama koje se protive trećoj fazi sankcija jer je u postupku isporuke velikih vojnih brodova za helikopterske ofenzive, koje je Rusija naručila puno prije eskaliranja krize u Ukrajini, ali čiju isporuku mnogi u EU sada vide kao moralno nedopustiv potez.
– Postoje ugovori koje možemo ekonomski opravdati, ali koje ne možemo razumjeti – rekao je danas litavski ministar vanjskih poslova Linas Antanas Linkevičius, ciljajući upravo na francuski ugovor s Rusima o isporuci brodova Mistral.
– Svojim nedjelovanjem katkada postajemo dio problema, a mogli bismo biti dio rješenja – dodao je Linkevičius, kritizirajući poznatu sklonost EU da u vanjskopolitičkim i sigurnosnim krizama djeluje vrlo sporo ili ne djeluje uopće. Zamjenik ruskog premijera Dimitrij Rogozin, koji se već nalazi i na američkoj i na europskoj listi ljudi pod sankcijama, jučer je izjavio kako se nada da Francuska neće raskinuti ugovor.
– Riječ je o milijardama eura. Francuzi su vrlo pragmatični. Ne vjerujem da će raskinuti ugovor – rekao je Rogozin, prema izjavi koju prenosi ruska agencija Itar-Tass.
Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius došavši jutros na sastanak u Bruxellesu nije davao nikakve izjave o Ukrajini i mogućim sankcijama Rusiji.
>>Ukrajinski pobunjenici predali crne kutije malezijskim vlastima
>>UN usvojio rezoluciju i jednoglasno osudio obaranje malezijskog zrakoplova
sta ti imas komentirati o Rusiji,gledaj svoju propalu zemlju,koliko radnih mjesta si stvorila za mlade ?????????