Nažalost i danas čujemo krik toliko naših sestara i braće koji zbog njihova vjerovanja u Krista ili zbog etničke pripadnosti javno bivaju ubijeni, odrubljivanjem glava, stavljanjem na križ ili bivaju živi zapaljeni, te primorani napustiti svoju zemlju, kazao je papa Franjo tijekom današnje mise sjećanja na stotu obljetnicu Velikog zla (Metz Yeghern), odnosno ubojstva milijun Armenaca.
Genocid Armenaca proveden je u vrijeme Otomanskog carstva 1915. godine. Tijekom obreda papa Franjo je crkvenim naučiteljem (doktorom Crkve) proglasio armenskog sveca Grgura iz Nareka. Papa je misu slavio s patrijarhom Armenske katoličke crkve, Nersesom Bedrosom XIX., a prisutan je bio i Karekin II., katolikos svih Armenaca te Aram I., katolikos Svete Stolice Cilicije. I danas proživljavamo neko vrstu genocida uz opću ravnodušnost, šutnju, a naše čovječanstvo proživjelo je tri velike tragedije, kazao je Franjo.
Prva tragedija je ona koja se smatra „prvim genocidom XX. stoljeća“, odnosno ona kojom je pogođen armenski narod, prvi kršćanski narod, kazao je papa. Bili su ubijeni svećenici, žene, muškarci, starci i čak i djeca i bolesnici, kazao je Franjo i dakle kao genocid je ocijenio pokolj Armenaca.
Ostale dvije nečuvene tragedije su počinili nacisti i staljinisti, kazao je Franjo i podsjetio na nedavne pokolje u Kambodži, Ruandi, Burundiju i Bosni.
„Čini se kako čovječanstvo ne prestaje prolijevati krv nevinih. Čini se kako zadovoljstvo završetkom Drugog svjetskog rata nestaje. Čini se kako ljudska obitelj odbija učiti iz svojih grešaka prouzrokovanih zakonom terora. Tako i danas ima onih koji pokušavaju eliminirati svoju braću uz pomoć šutnje drugih koji ostaju kao gledatelji. Još nismo naučili da je rat ludost, uzaludni pokolj“, kazao je papa Franjo.
„Isus nas poziva da vidimo njegove rane, da ih dodirnemo poput Tome i izliječimo svoju nevjeru“, kazao je papa Franjo u homiliji. No, iznad svega, poziva nas da uđemo u otajstvo tih rana, u otajstvo njegove milosrdne ljubavi, jer Isusove su rane - rane milosrđa. U njegovim ranama vidimo čitavo otajstvo Krista, pa i povijesti spasenja, te primjećujemo da se njegovo milosrđe proteže „od koljena do koljena“.
Suočeni s vlastitim grijesima i velikim tragedijama u svijetu, naša savjest može biti uznemirena, ali ne očajava, jer se sjećamo Gospodinovih rana. Koji bi grijeh bio tako težak da ga Kristova smrt ne može oprostiti, upitao je retorički papa. Pogleda upravljenog na rane uskrsloga Isusa, možemo pjevati: vječno je njegovo milosrđe.
>> Sarkozy, ostavi se genocida i Armenaca, inače ćeš zažaliti!
>> Novosti: Stepinac je ratni zločinac jer je inspirirao genocid
veliki skandali izbili ponovo u vatikanu, pedofilizam i homosexualizam, i papa pokusava vjernicima da skrece paznju, papa ni rjecoi o genocidu na Myanmaru (aktuelno) i palestini Frnancuska je nedavno htela da prizna ono sto papa rece, ali brzo se umjesala<a< Turska rjecima da ce priznati genocide Francuske nad aklzirom i drugim arapskim drzavama, isto to su rekli za Englesku..i odmah je francuska odbacila taj pokusaj francuske