U danima vrhunaca dviju kampanja za mjesto predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora, koji se bira potkraj srpnja, nije nezanimljivo zaviriti u financiranje nacionalnih sportskih saveza. Jer, do ovako nesmiljene bitke za nasljednika Zlatka Mateše u konačnici je i došlo zbog novca.
Sve je krenulo od momčadskih sportova (s izuzetkom nogometa) nezadovoljnih količinom javnog novca koji se slijeva na račune njihovih nacionalnih saveza, a posredno i klubova. Sjećamo se još takozvane "Opatijske inicijative", pokrenute krajem 2017. godine, koja je predložila model decentraliziranog i održivog financiranja momčadskog sporta. Ključni elementi tog predloženog modela bili su prihodi od televizijskih prava, naknade od sportskih kladionica, prihodi od boravišnih pristojba i lokalnih poreza te poticaji kroz porezne olakšice za sponzore i donatore.
Nogomet se ne žali jer je samoodrživ
Ovom posljednjom stavkom počelo se baviti i Udruženje sportskih klubova pri HGK osnovano s ciljem unapređenja financiranja hrvatskog klupskog sporta. Nažalost, kako se malo od toga realiziralo u punom obliku, nacionalni savezi ekipnih sportova odlučili su udruženo nastupiti prema Hrvatskom olimpijskom odboru. U osvajanje nacionalne sportske kuće krenulo se toliko odlučno da je netko morao ustuknuti, a prvi je bio dugogodišnji predsjednik Zlatko Mateša, čije se izjave – "da ne smije specificirati imena onih kojih se boji jer su to opasni ljudi" – još uvijek dobro sjećamo.
I dok Mateša sada, tome se nadamo, uživa u svom miru, Večernji list došao je u posjed tabličnog prikaza realizacije Programa javnih potreba nacionalnih sportskih saveza za razdoblje od 2021. do 2025. To izvješće od HOO-a zatražilo je Ministarstvo turizma i sporta kako bi vidjelo koliko je tko dobio novca u protekloj "petoljetki".
Najviše novca svih ovih godina dobivali su oni koji se najviše žale. Daleko najviše dobivao je Hrvatski rukometni savez. Godine 2021. to je iznosilo 1,298 milijuna eura, a prošle godine 7,804 milijuna eura, pri čemu nominalno povećanje iznosi šest i pol milijuna eura.
Drugi po primanjima je Hrvatski vaterpolski savez, koji je samo jedne godine dobio više od HRS-a, i to olimpijske 2021. kada su barakude nastupali na Olimpijskim igrama, a rukometaši se nisu kvalificirali. Vaterpolo je u prošloj godini trebao dobiti 6,1 milijun eura (to su bila planirana sredstva), što je nominalno povećanje od 4,5 milijuna eura.
Na trećem mjestu je Hrvatski košarkaški savez koji je 2021. dobio 1,057 milijuna eura, a za prošlu godinu planirano je bilo uprihoditi pet milijuna eura, što je nominalno povećanje od 3,9 milijuna eura.
Vjerovali ili ne, Hrvatski nogometni savez tek je na četvrtome mjestu (a taj savez najmanje se buni jer je nogomet samoodrživ). Od 637.308 eura HNS je narastao na, za 2025. planiranih, 4,921 milijun eura, što je nominalno povećanje od 4,3 milijuna eura.
Peti po prihodima je Hrvatski odbojkaški savez koji se sa 772.946 eura iz 2021. u 2025. protegnuo na 4,911 milijuna eura što je rast od 4,284 milijuna eura.
Dakle, oni koji se najviše žale jer su najmasovniji (ekipni sportovi) najviše i dobivaju (52 posto od javnog novca) i nitko im od ostalih olimpijskih sportova nije ni blizu. Čak ni atletika, koja je za prošlu godinu imala uplanirano 2,275 milijuna eura. A to je manje i od Hrvatskog skijaškog saveza, koji je tako vješto "izlevatio" direktor Vedran Pavlek, i koji je za 2025. imao planirano prihod iz javnog novca od 3,3 milijuna eura. Ali tome je bilo tako jer je bila u pitanju predolimpijska godina a zimska verzija Olimpijskih igara uvijek se održava u veljači pa je proračun za skijaše bio pojačan.
Dakle, skijanje je na šestom mjestu, atletika na sedmom, džudo na osmom, a tekvondo na devetom mjestu. Od borilačkih sportova najviše je lani trebao dobiti Hrvatski judo savez (1,594 milijuna), a potom Hrvatski taekwondo savez (1,481 milijun), koji je ujedno i najtrofejniji borilački nacionalni savez. Hrvanje je na 14. mjestu (954 tisuće), a boks na 18. mjestu (596 tisuća).
Karate vodeći neolimpijski sport
Od neolimpijskih sportova najbolje je prošao karate (589,9 tisuća), a tri mjesta iza je, dakle na 22. mjestu, Hrvatski kickboxing savez s 373,7 tisuća eura planiranih sredstava za prošlu godinu. Tajlandski boks je na 30. mjestu (238,1 tisuća), a na relativno visokom mjestu (42.) je sambo (128,3 tisuća) s obzirom na to da je riječ o mladom sportu koji dobrim dijelom živi od džudaša koji ne uspijevaju izboriti reprezentaciju u matičnom sportu.
Od borilačkih sportova savate je na 56. mjestu (89 tisuća), nanbudo je 58. (80 tisuća), kineski wushu je na 62. mjestu (74 tisuće), a na 70. je džiju džicu (50 tisuća). Aikido je 75. (30 tisuća), a kendo 86. (10 tisuća).
Za očekivati je da će većina borilačkih sportova, osim samba i hrvanja, koji su se javno opredijelili za Josipa Varvodića, za predsjednika HOO-a podržati tekvondaša Dragana Primorca. Vodeni i ekipni sportovi također su izabrali Varvodića, predsjednika Hrvatskog plivačkog saveza.
Otvori KEKS Pay
Što je to hns ? Hokejaški nacionalni savez ?