Sezona 2024./25. Uefinih natjecanja ostat će upamćena kao sezona u kojoj su dva skandinavska kluba, norveški Bodø/Glimt i švedski Djurgården, ostvarili povijesne uspjehe plasmanima u polufinale Europske lige, odnosno Konferencijske lige. U vremenu kad bogati klubovi dominiraju europskom scenom, ova dva “autsajdera” pokazala su da vizija, dosljednost i domaći kadar mogu nadmašiti milijunske budžete. Godišnji budžet Bodø/Glimta je oko 50 milijuna eura, a Djurgardena 38 milijuna eura. Za usporedbu, godišnji budžet Hajduka je sličan Bodø/Glimtovom, dok je Dinamov 20-ak milijuna veći od norveškog kluba.
Isti trener od 2018.
Bodø/Glimt, polufinalist Europske lige, dolazi iz grada s tek nešto više od 50.000 stanovnika. Klub je donedavno bio nogometni liliputanac, a još 2017. natjecao se u drugoj norveškoj ligi. Danas piše jednu od najvećih europskih sportskih priča. Pobjeda nad rimskim Lazijem u četvrtfinalu Europske lige, nakon drame i izvođenja jedanaesteraca, učvrstila je njihov status europskog “Davida” koji ruši “Golijate”. Ranijih godina su šokirali Romu s nevjerojatnih 6:1 u Konferencijskoj ligi, a njihova pobjeda 8:0 nad Linfieldom 2022. ostaje među najvećima u povijesti europskih natjecanja. Klub ustvari već godinama ruši renomirane europske momčadi. Među žrtvama su bili i Porto, Beşiktaş, Twente, Olympiakos, Maccabi Tel Aviv, sada i Lazio...
Ono što je fascinantno kod Bodø/Glimta jest to što se gotovo isključivo oslanjaju na domaće igrače – od 25 igrača, svega pet su stranci (četiri Danca i jedan Rus), a njihova tržišna vrijednost iznosi oko 43 milijuna eura, što je na razini Hajduka. Klub se ponosi suvremenim pristupom treniranju, taktičkom sofisticiranošću te korištenjem umjetne trave na domaćem terenu, što dodatno otežava njihovim protivnicima. Trener Kjetil Knutsen na klupi je već sedam godina, a igru gradi na brzini, rotacijama i napadačkom nogometu. Klub pak ulaže značajna sredstva u analitiku i psihološku pripremu igrača. Upravo zahvaljujući takvoj filozofiji, Bodø pobjeđuje klubove iz Liga petice. Bodø/Glimt se posebno ističe i po filozofiji klupske kulture. U njihovoj svlačionici vlada stroga disciplina, ali i prijateljska atmosfera u kojoj svaki igrač zna svoju ulogu. Klub se često opisuje kao “nogometni laboratorij”, gdje se testiraju nove taktičke ideje, a sve uz potporu modernih tehnologija i analitike. Isto tako, stručni stožer redovito odlazi na edukacije u inozemstvo, što donosi dodatnu vrijednost u radu. Drugo veliko iznenađenje ovosezonskog europskog nogometa, švedski Djurgården, je pak jedan od najstarijih i najtrofejnijih švedskih klubova, osnovan 1891. godine. Iako su tijekom povijesti imali oscilacije, u zadnjih nekoliko godina klub je napravio ogroman iskorak, a ovosezonsko polufinale Konferencijske lige došlo je kao šlag na tortu.
Njihova tržišna vrijednost po Transfermarktu iznosi oko 21 milijun eura, što ih u kontekstu HNL-a smješta ispod Dinama, Hajduka, Rijeke i Osijeka. Ipak, za razliku od hrvatskih klubova, Djurgården redovito sudjeluje u europskim natjecanjima, a mi ih se sjećamo iz sezone 2022./23., kada su s ukupnih 4:1 izbacili Rijeku u 2. pretkolu Konferencijske lige.
U Djurgårdenu snažan naglasak stavljaju na akademiju, dok se igra temelji na čvrstoj obrani i brzoj tranziciji. Djurgården ima snažnu podršku navijača i dugogodišnju tradiciju u švedskom nogometu. Njihova predanost radu u zajednici, uključivanje mladih te suradnja s lokalnim školama rezultirali su stabilnom bazom igrača i vjernom publikom. Klub u posljednje vrijeme jača i marketinšku stranu, otvarajući vrata međunarodnim sponzorima.
Hrvatska najlošija od 2013.
Bodø/Glimt i Djurgården dokazali su da europski uspjeh nije rezerviran samo za klubove s velikim budžetima. Ključ leži u sustavu, viziji i vjeri u domaće snage. Skandinavska strategija može poslužiti kao ogledni primjer i za HNL klubove koji žele dugoročne europske rezultate. Ove skandinavske priče pokazuju da formula uspjeha ne leži samo u milijunima.
Kad se uspjesi Bodø/Glimta i Djurgårdena usporede s onima hrvatskih klubova, dolazimo do poraznih zaključaka. Osim Dinama, koji već desetljećima konstantno nastupa u skupina europskih natjecanja, ostali hrvatski klubovi poput Hajduka, Rijeke i Osijeka jako kaskaju. Pogotovo Hajduk, koji već godinama ne uspijeva ući u neku od skupina europskih natjecanja.
A kao posljedica svega stiže najlošiji koeficijent hrvatskih klubova u posljednjih 12 godina. Na najnovijoj Uefinoj tablici koeficijenata Hrvatska se nalazi na 21. mjestu, jedno mjesto iza Švedske (20.) i znatno iza Norveške koja je na impresivnom 11. mjestu. Dok skandinavski klubovi kontinuiranog napreduju te su prepoznali važnost stabilnosti i investiranja u domaću bazu, hrvatski klubovi često improviziraju, dovode strance upitne kvalitete, mijenjaju trenere i ovise o kratkoročnim rješenjima. Valjda će nas Uefina tablica klupskog koeficijenta osvijestiti.
Otvori KEKS Pay
Najveći krivac za takvo stanje naših klubova je Kustić, HNS i Hajduk kojemu se sve dopušta pa tako na silu ili je 2 ili 3 a po kvaliteti evropu ne bi ni vidio.Ove godine su otišli i korak dalje pa ga Kustić uz pomoć sudaca drži u borbi za naslov prvaka a po igri i kvaliteti je 6 ili 7 momčad lige. Zato nam je tako u Evropi.