Nakon što se etablirao na nacionalnoj, europskoj i svjetskoj sceni vodenih sportova, Josip Varvodić napravio je nov, najambiciozniji korak u svojoj karijeri sportskog dužnosnika. U svibnju 2026. godine, nakon ostavke dugogodišnjeg predsjednika Zlatka Mateše, istaknuo je kandidaturu za predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora. Iako u početku samozatajan, uskoro je postalo jasno da u utrku ulazi s ozbiljnim namjerama.
Podržava me većina sportova
– U mladosti sam se prvo bavio veslanjem. Veslao sam u klubu Mladost, kod Nikole Bralića. A uz plivanje sam zapravo od samih početaka Hrvatskog plivačkog saveza. Moj otac bio je jedan od osnivača tog Saveza. Od najranijeg djetinjstva živio sam uz sport. Postoji jedna uspomena koja mi je ostala posebno urezana u sjećanje. Kada je nastajao Hrvatski plivački savez, nije bilo novca. Moja majka šivala je grbove na trenirke kako bi reprezentacija mogla nastupati s hrvatskim obilježjima. Kada sam upisao fakultet, više nije bilo moguće jednako kvalitetno posvetiti se i sportu i studiju. Imamo veslače koji su ostvarili vrhunske profesionalne karijere, no ja nisam uspio spojiti fakultet i sport na toj razini. Kasnije sam se zaposlio kao liječnik u kliničkoj bolnici, gdje radim i danas, a ujedno sam predsjednik Saveza. Ostvario sam međunarodnu karijeru kroz sportsku administraciju. Najprije sam preuzeo vođenje europske federacije u vodenim sportovima (plivanje, vaterpolo, skokovi u vodu, umjetničko plivanje, daljinsko plivanje) nakon čega smo proveli veliku reformu sustava promjenom načina komunikacije s članicama. Uveli smo model različitosti, transparentnosti i integriteta u sve dijelove sustava upravljanja te suradnje sa sportašima i državnim institucijama.
Zašto ste se sada odlučili kandidirati za predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora?
– Mislim da je došao trenutak za promjene i da se sustav mora dubinski promijeniti te postaviti na zdrave temelje. Potrebno je krenuti prema transparentnom i jasnom sustavu u kojem će se sportaš i trener vratiti u središte cijele priče. Vjerujem da Hrvatski olimpijski odbor i hrvatski sport mogu bolje. Do sada u svojoj karijeri nisam izgubio nijedne izbore i nadam se da ću nastaviti taj niz pobjeda.
Je li vas netko potaknuo na ovu kandidaturu ili ste sami donijeli odluku?
– Na kandidaturu me potaknulo više Saveza koji su željeli da se kandidiram za predsjednika, ali konačna odluka bila je moja. Razgovarao sam s obitelji, posebno sa suprugom koja mi je velika podrška, i odlučio krenuti u ovu utrku.
Nije tajna da ste kandidat ekipnih sportova?
– Kandidat sam hrvatskih plivačkih saveza, ali podržava me velika većina sportova – ekipnih, individualnih, olimpijskih i neolimpijskih. Nema tu nikakve tajne. Već sada imam potporu velikog dijela Saveza.
U jednom intervjuu rekli ste da nisu sve olimpijske medalje jednako vrijedne.
– Rekao sam da nisu sve medalje iste. Moramo znati vrednovati sve medalje – olimpijske, neolimpijske, ekipne i individualne. Potrebno je uzeti u obzir koliko država nastupa u određenom sportu, kolika je konkurencija te koliko je sport međunarodno razvijen i zastupljen. Postoji mnogo kriterija prema kojima možemo vrednovati medalje i sportske rezultate. Negdje je kriterij sama medalja, negdje je riječ o bazičnom sportu, a negdje o sportu od posebnog državnog interesa. Time ne umanjujem značaj nijedne međunarodne medalje koja pridonosi promociji Hrvatske u svijetu i predstavlja vrijedan trud i rad. Svaka medalja mora biti vrednovana i nagrađena.
Jeste li za smanjenje broja sportova koje država financira?
– Ne. Dapače, upravo suprotno. Nalazimo se u vremenu u kojem se interesi publike i način praćenja sporta vrlo brzo mijenjaju. Sportovi koji su danas olimpijski možda sutra više neće biti, dok neki neolimpijski sportovi mogu postati olimpijski. Smatram da, uz kontinuirani razvoj ekipnih sportova koji su važni za državu i okupljaju velik broj ljudi, moramo imati jasnu strategiju razvoja individualnih sportova, kako olimpijskih tako i neolimpijskih. Moramo biti spremni na buduće promjene, ali i uzeti u obzir činjenicu da među neolimpijskim i individualnim sportovima postoje brojni temeljni sportovi. Svi oni imaju značaj za državu jer želimo što više djece uključiti u sport.
Jeste li za to da se unutar Hrvatskog olimpijskog odbora osnuje poseban ured za ekipne sportove?
– Ne. Smatram da treba jasno definirati uloge i odgovornosti. Potrebni su ljudi koji se bave ekipnim sportovima te oni koji se bave individualnim olimpijskim i neolimpijskim sportovima. Njihova je zadaća izraditi kriterije raspodjele sredstava, definirati potrebe pojedinih sportova i izraditi strategije njihova razvoja.
Smatrate li da se sredstva danas raspoređuju pravilno među sportovima i savezima?
– Ne. Smatram da ne postoje dovoljno jasni kriteriji i da informacije o tome koji Savez dobiva koliko sredstava nisu dovoljno dostupne. Sustav mora biti znatno transparentniji. Ono što je najvažnije jest da veći dio sredstava mora biti usmjeren prema sportašima, njihovim trenerima, servisnom osoblju i svim ljudima koji svakodnevno rade uz sportaše. Novca ima dovoljno, Vlada je osigurala dovoljno sredstava, a potrudit ću se da uključivanjem sponzora iz realnog sektora savezi dobiju još više. Međutim, taj novac treba biti raspoređen transparentno i prema jasnim kriterijima. To je jedini način da vratimo povjerenje ljudi u sustav hrvatskog sporta.
Hrvatska još uvijek nema nacionalni sportski centar. Bi li to bio jedan od prioriteta?
– To bi nam mnogo pomoglo. Znam da Vlada Republike Hrvatske radi na tome da se izgrade novi sportski objekti i centri te bih svakako podržao takve projekte. To nisu mali projekti i moguće ih je ostvariti samo uz podršku države. Međutim, s obzirom na sve što je Vlada do sada napravila za hrvatski sport i Hrvatski olimpijski odbor, vjerujem da u budućnosti možemo ostvariti razvoj suvremenih nacionalnih sportskih centara.
Kako ocjenjujete rad aktualnog vodstva Hrvatskog olimpijskog odbora?
– Kao što sam već rekao, potrebne su dubinske promjene sustava. Sustav mora biti transparentan, dostupan, javno objavljen i podložan kontroli. Sportaši više ne smiju biti samo dio cijele priče, već fokus cijelog HOO mora biti usmjeren prema njima i njihovu razvoju. Sve promjene moraju biti usmjerene prema sportašima i trenerima.
Na koji način Hrvatski olimpijski odbor može pomoći sportašima nakon završetka karijere?
– To je vrlo važno pitanje. Mnogi sportaši nakon završetka karijere ostaju bez sigurnih prihoda. Jedan dio rješenja jest omogućiti sportašima da tijekom sportske karijere steknu dodatno obrazovanje koje će im omogućiti nastavak profesionalne karijere nakon sporta. Drugi dio odnosi se na prilagodbu životu nakon sporta. Psihološki gledano, vrhunski sportaši navikli su pobjeđivati. Njihov je život svakodnevna borba za vrhunski rezultat i često im je teško prilagoditi se svakodnevnom životu nakon završetka karijere. Zato je psihološka pomoć iznimno važna. Jednako je važno osigurati im mogućnost dodatnog obrazovanja i stjecanja kompetencija za budući posao. Također, potrebno ih je educirati kako razvijati osobni brend, komunicirati s medijima, tražiti sponzore i ponašati se kao profesionalci.
Kakva je vaša vizija hrvatskog sporta do 2032. godine?
– Moramo izraditi programe kojima ćemo uključiti još više djece u sport, poboljšati njihovu motoričku razvijenost, povećati broj djece koja znaju plivati i osigurati da što više djece ostane u sportu tijekom školovanja. Iz te baze stvarat ćemo buduće vrhunske sportaše. Također vjerujem da će u sljedećih deset godina doći do razvoja specijaliziranih sportskih centara. Ako se to ostvari, Hrvatska bi mogla znatno povećati broj medalja na olimpijskim igrama i drugim velikim međunarodnim natjecanjima.
Neki sportovi ostvaruju vrhunske rezultate, a njihovi savezi raspolažu relativno skromnim financijskim sredstvima. Kako riješiti taj problem?
– Vjerujem da se pravilnijom raspodjelom postojećih sredstava može osigurati znatno više sredstava za saveze. Uvjeren sam da je moguće povećati njihova sredstva za najmanje trećinu.
Nogometašima želim puno uspjeha
Postoji li nešto što biste promijenili već prvog dana mandata?
– Prije svega, jasno bih definirao uloge i odgovornosti svih tijela Hrvatskog olimpijskog odbora. Potrebno je precizno odrediti nadležnosti vijeća i svih ostalih tijela te osigurati da sustav funkcionira kao tim.
Pretpostavimo da pobijedite na izborima. Ostaje li ista ekipa ili planirate promjene?
– Kada dođem u ured, prvo ću analizirati postojeće stanje. Svatko će dobiti jasno definirane ovlasti i odgovornosti. Nakon toga ćemo, ovisno o situaciji, odlučivati o eventualnim promjenama. Ako ljudi kvalitetno rade svoj posao i poštuju zakone, nema razloga da se stvari mijenjaju samo radi promjene. Za kraj bih dodao da je zbog uspjeha hrvatske nogometne reprezentacije cijela ova kampanja pomalo pala u drugi plan. Ipak, našim nogometašima želim puno uspjeha i vjerujem da ćemo svi zajedno biti ponosni na njihove rezultate na novom svjetskom prvenstvu – zaključio je Varvodić.
Otvori KEKS Pay
Možda bi vodio HOO na drugi način, ali za takve organizacije je bitno da ih predstavlja osoba sa iskustvom i znanjem funkcioniranja i ponašanja u svjetskim okolnostima.