Je li Šibenčanima Dinamo zbilja draži od Hajduka? Jedan povijesni događaj krije se iza rivalstva sa Splitom
U ekstenzivnoj reportaži za Večernji list legende Šibenika, Hajduka, Dinama, novinari, sociolozi i navijači demistificirali su uzroke 'stoljetnog' nogometnog ali i svakog drugog animoziteta između Splita i Šibenika zbog kojeg se nedavno javio i legendarni Mišo Kovač.
Komentari 8
Dobri i vrlo točni komentari, posebice nogometne legende, jednog od Čirinih riječkih pulena, maestralnog zabijača Željka Maretića! Rivalitet sa Splitom vezan je (uglavnom) za Veslački Klub "Krka", koja je za stare juge "derala" splićane, "Gusar"a, ali su ih i ovi i državni veslački savez stalno varali i šikanirali.
Velika je laž da šibenčani vole više Dinamo nego Hajduk, malo sam stariji i znam da se u Split dolazilo u velikom broju bodriti Hajduk protiv Dinama kao i zvezde i partizana.
Postivam svaciji odabir, pa tako i opredjeljenje Funcuta koji su odlucili bit "drugo lice dalmacije"... ali nemojte govorit grad Sibenik kada spominjete dinamo... vise od pola Sibenika i cijelo zaledje dise hajducki i to bas zbog toga jer sibenik nije prerastao to drugo lice dalmacije koje je nista drugo nego kontra hajduku. Otuda i prijateljstvo funcuta i boysa koji u sibeniku vide samo simpaticni gradic i mali klub koji gaji osjecaje rivalstva prema njihovom pravom rivalu - Hajduku. Funcuti sa svojim skandiranjem koje ocekujem i danas "tovarske picke" su dotakli samo dno izdanom dalmacije i sa tim kontriranjem su samo srozali svoj ugled. Bez obzira na danasnji rezultat, pa cak i da izadju sa juniorima i izgube 5-0 meni ce Sibenik uvik znacit vise nego ostali klubovi odmah iza Hajduka. Draze mi je da se i u Dalmaciji igra nogomet, Sibenik ce mi uvik bit vise od jedne Lokomotive ili Dragovoljca i ostalih iz tramvaj lige.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Što se, pak, tradicije šibenskog, ali i ostalih "hrvatstava“ tiče, ne može se generalizirati, jer je, primjerice, u Šibeniku 1929. osnovan "Jugoslavenski sokol" (onaj koji je redovito slavio Vidovdan), a raspušteni i "Hrvatski Sokol" i "Hrvatski Orao"! Godine 1933. na šibenskoj Poljani četničku zastavu iz ruke (zloglasnog vojvode, Koste Pečanca) prima tadašnji predsjednik šibenske četničije, Ante Lučev! Pravo, neskriveno i potrebito, nesebično i hrabro Hrvatstvo izrazit će tek nove generacije, u Domovinskom ratu!