Uoči susreta između Dinama i Šibenika na Šubičevcu u kojemu Zagrepčani mogu osigurati novi naslov prvaka Hrvatske, iz ladice su se opet izvukli uputnici o tome vole li Šibenčani doista Dinamo više od Hajduka. Stoga smo se prisjetili reportaže našega lista koju smo objavili krajem 2021. godine.
Tada je najviše pažnje privlačila odluka vodstva Šibenika kojom je na zapadnoj (domaćoj) tribini Šubićevca dopustilo prodaju karata isključivo stanovnicima Šibensko-kninske županije, a strogo zabranila stanovnicima Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije. Takva odluka razbjesnila je navijače Hajduka, a raspravu je na nacionalnu razinu podigao legendarni Mišo Kovač kazavši da ga je zbog svega sram što je Šibenčanin te da je Hajduk institucija koju treba poštovati.
Je li Šibenčanima Dinamo zbilja draži od Hajduka? Jedan povijesni događaj krije se iza rivalstva sa Splitom
U ekstenzivnoj reportaži za Večernji list legende Šibenika, Hajduka, Dinama, novinari, sociolozi i navijači demistificirali su uzroke 'stoljetnog' nogometnog ali i svakog drugog animoziteta između Splita i Šibenika zbog kojeg se nedavno javio i legendarni Mišo Kovač.
Komentara 8
Dobri i vrlo točni komentari, posebice nogometne legende, jednog od Čirinih riječkih pulena, maestralnog zabijača Željka Maretića! Rivalitet sa Splitom vezan je (uglavnom) za Veslački Klub "Krka", koja je za stare juge "derala" splićane, "Gusar"a, ali su ih i ovi i državni veslački savez stalno varali i šikanirali.
Velika je laž da šibenčani vole više Dinamo nego Hajduk, malo sam stariji i znam da se u Split dolazilo u velikom broju bodriti Hajduk protiv Dinama kao i zvezde i partizana.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Što se, pak, tradicije šibenskog, ali i ostalih "hrvatstava“ tiče, ne može se generalizirati, jer je, primjerice, u Šibeniku 1929. osnovan "Jugoslavenski sokol" (onaj koji je redovito slavio Vidovdan), a raspušteni i "Hrvatski Sokol" i "Hrvatski Orao"! Godine 1933. na šibenskoj Poljani četničku zastavu iz ruke (zloglasnog vojvode, Koste Pečanca) prima tadašnji predsjednik šibenske četničije, Ante Lučev! Pravo, neskriveno i potrebito, nesebično i hrabro Hrvatstvo izrazit će tek nove generacije, u Domovinskom ratu!