Nakon što su objavili tri odlaska (Šiško, Roberson, Radovčić), u Ciboni su napokon objavili i dva dolaska – povratak Lovre Mazalina (29) i Roka Badžima (28), pri čemu je ovaj posljednji od nekih promatrača etiketiran kao najveće Cibonino pojačanje u posljednje vrijeme.
Kako je uopće došlo do Badžimova angažmana, pitali smo njega osobno u vrijeme odmora u njegovu rodnom Šibeniku.
– Negdje potkraj sezone sportski direktor Rozić pokazao je interes, a posljednja dva tjedna to se zanimanje Cibone intenziviralo. Oni su poslali ponudu i našli smo se.
Povratak u Hrvatsku nakon šest godina
Čime ga je to Cibona privukla uz druge interesente?
– Bilo je interesa i drugih, ali nijedna konkretna ponuda poput Cibonine. Ima plusova ta priča, nakon šest sezona bit ću u Hrvatskoj, skoro kod kuće pa smo obitelj i ja odlučili zajedno. Supruga i ja imamo 15-mjesečnu curicu, a drugo dijete trebali bismo dobiti u listopadu pa je i to bio jedan od razloga povratka u Hrvatsku. Poklopilo se i s Ciboninim stvaranjem neke nove priče s novim vlasnicima.
Roko je za Cibonu već igrao i to u sezoni 2019./2020. Tko mu je tada činio društvo?
– Trener je bio Ivica Velić, a igrali su Rebec, Gibson, Novačić, Bundović, Ramljak, i Rozić je još bio aktivan.
Dojučerašnji mu je klub Merkezefendi završio deveti u jakom turskom prvenstvu.
– Ovo je tom klubu bila peta ili šesta sezona u najvišem rangu i uvijek je bila borba za ostanak, a sada se to mirno odradilo pa sada čak igraju i kvalifikacije za Fibinu Ligu prvaka.
Dokaz da je za njim dobra sezona Roko ima ne samo u statistikama već i u činjenici da je dvaput biran za igrača kola.
– Prije toga nisam zbog ozljede igrao cijelu sezonu i da mi je netko najavio da ću odigrati sve utakmice u sezoni i imati takve brojke, ne bi mi bilo lako u to povjerovati. Tim više što je turska liga možda i najjača nacionalna liga nakon španjolske. A i u Španjolskoj sam igrao pa mogu usporediti. U Turskoj se igra više na individualce, ima puno Amerikanaca koji mogu zabiti 30, a treneri u većini klubova traže jednostavnu igru, teže više napadačkoj igri.
I dok je u Turskoj Roko igrao utakmicu tjedno, sada će ih biti i po tri.
– I kada sam igrao u Olimpiji, u sezoni 2017./2018., igrali smo ista tri natjecanja koja će sada igrati Cibona. Meni je to tada odgovaralo, bio sam mlad, željan utakmica i nisi imao puno vremena za velike skautinge i pripremu sljedeće utakmice. Ovako, kada imaš samo jednu, pa cijeli tjedan vrtiš onu prethodnu ako si doživio poraz, ni to nije idealno.
Osim u turskom prvenstvu, naš je sugovornik odlično igrao i u majici nacionalne vrste, u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. U prosječnih 19 minuta na parketu zabijao je 12 koševa.
– Da nam je netko prije početka kvalifikacija ponudio skor 5-1 u prvih šest utakmica, ne znam bi li netko imao hrabrosti to odbiti. Sada možemo žaliti što nismo dobili Nijemce i u Bonnu, a imali smo utakmicu u rukama.
U zagrebačkoj pobjedi protiv svjetskih prvaka Badžim je gađao trice bez promašaja (4-4).
– To je bila velika pobjeda, pred prepunom Cibonom. Baš lijepa večer. Psihološki je važna bila i ona gostujuća pobjeda nad Izraelom, koji je tada bio u jačem sastavu nego u ovoj drugoj međusobnoj utakmici. Bili smo uvjerljivi i osjetili smo da možemo.
A te dvije utakmice igrane su bez NBA centra Ivice Zupca.
– Jesmo li svjesni činjenice da u sastavu imamo jednog od pet ili deset najboljih centara na svijetu? Podatak je to za strahopoštovanje. Ivica na terenu daje sigurnost u napadu i obrani. Svaka lopta na njega dolje je višak, ili ga moraju udvajati ili je to koš ili faul. U obrani da ne govorim jer bekovi mogu prići bliže svojim igračima, više riskirati prodor jer znaju da imaju igrača koji čuva obruč.
Prokomentirao je Roko i utjecaj na momčad i preostale dvojice iz velike trojke.
– To su također igrači koji stvaraju višak i suparnik je stalno u defenzivnom "mismatchu" i ne zna kako se braniti. Šarić je vezivno tkivo, kapetan. On je lider na terenu i izvan njega. To je igrač koji, kada je bitan, daje svoj maksimum. Hezonja pak ima veliku moć. Uostalom, on je MVP u Španjolskoj, u ligi koja je po snazi odmah iza NBA lige, a i najkorisniji je igrač prvog dijela kvalifikacija za SP. Na vanjskim pozicijama prevelik je za bekove, a ako se pak spusti u reket, opet je moćan.
SP bi bio vrhunac ovog naraštaja
Krajem kolovoza Badžima i kolege čekaju dvoboji s Letonijom i Nizozemskom.
– Bitno je dobiti te dvije utakmice dok još imamo Zupca. Čujem da protiv Letonije igramo u Zadru, nadam se pred punim tribinama. Ako dobijemo te dvije utakmice, bit ćemo jednom nogom na SP-u. Bio bi to vrhunac ovog naraštaja igrača. Nikad nisam bio na velikom natjecanju i meni je velika želja to ostvariti.
Novi (stari) igrač Cibone pripada naraštaju 1997. (Zubac, Žižić, Bender, Mazalin...) s kojim je igrao u mlađeuzrasnim selekcijama. Kad je pak počeo igrati za seniorsku nacionalnu vrstu?
– Prvu utakmicu za seniorsku reprezentaciju odigrao sam u sezoni 2021./2022., kada smo igrali kvalifikacije sa Slovenijom u Zagrebu. Od tada sam, kada sam zdrav, stalno u reprezentaciji.
Roko je već naveliko na ljetnom odmoru, ali ne zadugo.
– Odmorit ću se još ovaj tjedan, a onda ću početi postupno raditi i dizati ritam. Najprije u teretani, a potom i na terenu. U Šibeniku ima dosta nas profesionalnih košarkaša, spomenut ću samo Šarića, Nakića, Gabrića, Junakovića, Širka... pa se nađemo i igramo pet na pet. Katkad se znam naći i sa Šarićem pa odigramo jedan na jednog.
Kada su Zubac, Šarić i Hezonja na terenu, suparnik je stalno u 'mismatchu' i vrlo mu je teško braniti se od tih naših igrača koji stvaraju višak i nas druge čine boljima
Otvori KEKS Pay
