Svijet filma s nestrpljenjem iščekuje biografsku dramu “Maserati: The Brothers”, projekt koji obećava ne samo spektakularnu posvetu jednoj od najvećih talijanskih automobilskih dinastija, već i okupljanje istinskih holivudskih legendi. Vijest da će se Oscarom nagrađenim velikanima Anthonyju Hopkinsu i Andyju Garciji pridružiti i neponovljivi Al Pacino odjeknula je snažno, potvrđujući da će priča o braći Maserati dobiti tretman kakav zaslužuje. Pacino će utjeloviti Vincenza Vaccara, pronicljivog poslovnog čovjeka koji je prepoznao potencijal obitelji i postao jedan od prvih investitora u njihovu viziju. Hopkins će također glumiti jednog od ranih podupiratelja, dok će se u glumačkoj postavi naći i Jessica Alba, ali i talijanske zvijezde Michele Morrone u ulozi ključnog brata Alfierija, Salvatore Esposito kao Bindo te Lorenzo De Moor kao najstariji Carlo. Redateljsku palicu drži Robert Moresco, dobitnik Oscara za scenarij filma “Fatalna nesreća” (Crash). Projekt je dodatno oplemenjen originalnom pjesmom koju potpisuje Diane Warren, legendarna skladateljica sa 17 nominacija za Oscara.
Radnja filma usredotočena je na ključno razdoblje uspona obitelji Maserati i njihovu opsesivnu želju da ostvare gotovo nemoguć cilj: postati prvi talijanski proizvođač automobila koji će pobijediti na prestižnoj i iznimno opasnoj utrci Indianapolis 500. Taj san su, na iznenađenje cijelog svijeta, i ostvarili, i to dva puta zaredom, 1939. i 1940. godine, upisavši se zlatnim slovima u povijest motosporta. Kako bi se što vjernije dočarala epoha, snimanje se odvija na autentičnim lokacijama u talijanskoj automobilskoj prijestolnici Modeni i rodnoj Bologni, kao i u legendarnim rimskim studijima Cinecittà. Produkcijski tim je otišao korak dalje, rekonstruiravši čak 60 automobila iz dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća, uključujući i prvi pravi trkaći Maserati, legendarni Tipo 26. Producent Andrea Iervolino, koji stoji iza ovog projekta, ovime nastavlja svoj ciklus filmova o talijanskim automobilskim ikonama, nakon ostvarenja “Lamborghini: Čovjek koji je stvorio legendu” i Mannovog “Ferrarija”, a u planu je i film o Ettoreu Bugattiju, čime se zaokružuje fascinantna priča o talijanskom inženjerskom geniju. Premijera filma “Maserati: The Brothers” planirana je za jesen 2026. godine.
No, prije blještavila Hollywooda, priča o Maseratiju započela je u skromnim uvjetima, potaknuta ljubavlju prema mehanici koju je svojim sinovima usadio otac Rodolfo, radnik na željeznici. Od sedam sinova, šestorica su dijelila istu strast koja će ih odvesti na put slave. Carlo, Bindo, Alfieri, Mario, Ettore i Ernesto rođeni su između 1881. i 1898. godine, a njihova će imena postati sinonim za brzinu, eleganciju i inovaciju. Svaki od njih imao je jedinstvenu ulogu u stvaranju obiteljskog nasljeđa, tvoreći neraskidivu vezu koja je bila pokretačka snaga njihova uspjeha, ali i izvor duboke patnje u trenucima tragedije. Bila je to era kada su vozači bili heroji, a automobili umjetnička djela stvorena rukama vizionara.
Sve je počelo s najstarijim bratom, Carlom, istinskim pionirom obitelji. Već sa 17 godina, dok je radio u tvornici bicikala, dizajnirao je i izradio svoj prvi jednocilindrični motor, prvi motor u povijesti koji se mogao povezati s imenom Maserati. Njegov talent ubrzo ga je odveo na trkaće staze, gdje se natjecao na motociklima i stekao reputaciju koja mu je otvorila vrata tadašnjih industrijskih divova. Radio je kao testni vozač za Fiat, a kasnije i za Isotta Fraschini, gdje je povukao i mlađeg brata Alfierija, uvodeći ga u svijet koji će ovaj kasnije pokoriti. Carlova briljantna karijera i život, nažalost, tragično su prekinuti. Preminuo je od tuberkuloze 1910. godine, u dobi od samo 29 godina, ostavivši iza sebe nasljeđe koje će njegova braća pretvoriti u globalni fenomen. Njegova prerana smrt bila je prvi veliki udarac za obitelj, ali i zavjet mlađoj braći da nastave tamo gdje je on stao.
Nakon Carlove smrti, ulogu vođe obiteljskog klana preuzeo je Alfieri, čovjek čija će vizija i neumorna energija postati temelj marke Maserati. Nakon stjecanja iskustva radeći u Južnoj Americi, vratio se u Italiju i 1. prosinca 1914. godine u Bologni, zajedno s braćom Ettoreom i Ernestom, osnovao “Società Anonima Officine Alfieri Maserati”. Njihova prva radionica bila je skroman prostor posvećen popravcima i preradama automobila drugih proizvođača. Međutim, vihor Prvog svjetskog rata ubrzo je prekinuo njihove snove. Alfieri i Ettore pozvani su na frontu, a tvrtka je preusmjerila proizvodnju na svjećice za zrakoplovne motore, posao koji se pokazao toliko uspješnim da će ostati dio poslovanja dugi niz godina. Nakon rata, braća su se, bogatija za nova iskustva, vratila svojoj prvoj ljubavi. Njihova strast prema utrkama bila je jača no ikad i napokon je došlo vrijeme da stvore automobil koji će nositi njihovo ime.
Ključni trenutak dogodio se 1926. godine. Nakon što je tvrtka Diatto, za koju su braća radila, zapala u financijske probleme i povukla se iz natjecanja, Alfieri je u tome vidio svoju priliku. Uz ključnu financijsku pomoć markiza Diega de Sterlicha, strastvenog zaljubljenika u utrke, braća su otkupila deset šasija Diatto i tijekom zime stvorila svoj prvi pravi trkaći automobil. Nazvali su ga Tipo 26, prema godini nastanka. Bio je to lagan i snažan dvosjed s osamcilindričnim motorom od 1,5 litre koji je razvijao 120 konjskih snaga. S tim je automobilom Alfieri, uz mehaničara Guerino Bertocchija, nastupio na legendarnoj i smrtonosnoj utrci Targa Florio na Siciliji. U žestokoj konkurenciji ostvario je pobjedu u svojoj klasi i osmo mjesto u ukupnom poretku, ostavivši iza sebe moćne Bugattije. Bila je to prva pobjeda u dugoj i slavnoj povijesti marke Maserati i trenutak kada je svijet motosporta shvatio da se na sceni pojavila nova, nezaustavljiva sila. Uspjeh je bio trenutan, a Tipo 26 postao je predmet žudnje najboljih vozača tog doba.
Prvi pravi Maserati trebao je i prepoznatljiv amblem, simbol koji će ga izdvojiti od konkurencije. Za taj zadatak Alfieri se obratio bratu Mariju, jedinom od šestorice koji nije bio inženjer, već umjetnik. Marija automobili i motori nisu zanimali, no posjedovao je kreativni gen. Legenda kaže da je, na prijedlog obiteljskog prijatelja markiza de Sterlicha, inspiraciju pronašao u samom srcu Bologne, na Piazzi Maggiore. Njegov pogled zaustavio se na veličanstvenoj Neptunovoj fontani, remek-djelu kipara Giambologne. Moćni trozubac u ruci boga mora postao je savršen simbol snage i zapovijedanja. Mario ga je stilizirao i stvorio jedan od najprepoznatljivijih i najelegantnijih logotipa u automobilskoj industriji. Boje logotipa, crvena i plava, preuzete su sa zastave grada Bologne, kao trajna posveta gradu u kojem je san braće Maserati počeo postajati stvarnost.
Ipak, put do slave bio je popločan i tragedijom. Godine 1927., na vrhuncu uspjeha, Alfieri je doživio tešku nesreću na utrci Coppa Messina. Preživio je, ali su mu liječnici morali odstraniti bubreg. Iako se oporavio i vratio utrkama, nikada nije povratio puno zdravlje. Posljedice nesreće tinjale su godinama, a njegovo se stanje početkom tridesetih godina naglo pogoršalo. U ožujku 1932. godine, tijekom operacije na preostalom bubregu, došlo je do komplikacija i Alfieri Maserati, vizionar i srce tvrtke, preminuo je u dobi od samo četrdeset četiri godine. Njegova smrt bila je golem gubitak ne samo za obitelj, već i za cijeli talijanski motosport. Na sprovodu u Bologni okupili su se najveći vozači i rivali tog doba, od Tazia Nuvolarija do Enza Ferrarija, kako bi odali počast čovjeku čija je strast nadahnjivala sve oko njega.
Nakon Alfierijeve smrti, činilo se da je budućnost tvrtke neizvjesna. Međutim, preostala braća pokazala su nevjerojatnu snagu. Bindo, koji je do tada radio za Isotta Fraschini, napustio je siguran posao kako bi se pridružio Ettoreu i Ernestu i preuzeo vođenje tvrtke. Pod njihovim vodstvom, Maserati je nastavio nizati pobjede. Godine 1933. za njih je počeo voziti i legendarni Tazio Nuvolari, nakon što se posvađao s Enzom Ferrarijem. Iako su trkaći uspjesi bili neupitni, tvrtka se neprestano borila s financijskim problemima. Braća su bila genijalni inženjeri, ali manje vješti poslovni ljudi. Kada su na scenu stupili njemački proizvođači poput Mercedes-Benza i Auto Uniona, potpomognuti ogromnim državnim sredstvima, Maserati se našao u teškoj situaciji. Postalo je jasno da im je potreban snažan industrijski partner kako bi preživjeli.
Rješenje je stiglo 1937. godine u liku Adolfa Orsija, karizmatičnog industrijalca iz Modene. Orsi je bio čovjek koji se sam stvorio; od skupljača starog željeza postao je vlasnik čeličane i niza drugih tvrtki. U početku ga je više zanimala Maseratijeva uspješna proizvodnja svjećica, no brzo je shvatio prestiž i potencijal koji nosi trkaći odjel. Postignut je dogovor i braća Maserati prodala su svoje udjele obitelji Orsi, uz uvjet da ostanu raditi u tvrtki kao glavni inženjeri sljedećih deset godina. Orsi je 1939. godine preselio sjedište tvrtke iz Bologne u svoju rodnu Modenu, u Viale Ciro Menotti, gdje se i danas nalazi. Simbolično, nova tvornica nalazila se točno preko puta prvotnog sjedišta Enza Ferrarija, najavljujući desetljeća legendarnog rivalstva.
Pod Orsijevim vodstvom i s inženjerskim genijem braće, Maserati je ostvario svoj najveći međunarodni trijumf, upravo onaj koji je u središtu novog filma. Vozač Wilbur Shaw u Maseratiju 8CTF pobijedio je na utrci Indianapolis 500 1939. godine. Bio je to šok za američku automobilsku elitu. Da dokažu kako uspjeh nije bio slučajan, Shaw i Maserati ponovili su pothvat i 1940. godine. Do današnjeg dana, Maserati je ostao jedini talijanski proizvođač koji je ikada osvojio ovu slavnu utrku. Nakon što im je 1947. istekao desetogodišnji ugovor s Orsijem, braća Bindo, Ettore i Ernesto napustila su tvrtku koja je nosila njihovo ime. No, njihova strast nije umrla. Vratili su se u okolicu Bologne i osnovali novu tvrtku, OSCA (Officine Specializzate Costruzione Automobili), posvećenu izradi malih, ali vrlo konkurentnih sportskih automobila. I s njom su postigli zapažen uspjeh, a vrhunac je bila senzacionalna pobjeda na utrci 12 sati Sebringa 1954., kada je Stirling Moss u malom OSCA-i pobijedio moćne Ferrarije i Lancie, dokazavši još jednom da je genij obitelji Maserati bio neuništiv.