Sve je počelo s legendarnom generacijom iz 1998. godine, koja je u Francuskoj osvojila prvu, povijesnu broncu i postavila Hrvatsku na nogometnu kartu svijeta. Ta momčad, predvođena nevjerojatnim Davorom Šukerom koji je sa šest golova postao najbolji strijelac turnira, bila je satkana od zvijezda koje su igrale u Real Madridu, Milanu, Laziju i drugim europskim velikanima. Ipak, u tom zvjezdanom društvu svoje je mjesto našao i jedan igrač iz domaćeg prvenstva, i to ne bilo tko. Robert Prosinečki, virtuoz s loptom i jedan od najvećih talenata svoje generacije, u to je vrijeme nosio dres tadašnje Croatije, odnosno Dinama. Njegov pogodak u utakmici za treće mjesto protiv Nizozemske, kojim je Hrvatska povela 1:0, bio je ključan korak prema brončanoj medalji. Prosinečki je time postao prvi igrač iz HNL-a koji se upisao u strijelce na Svjetskom prvenstvu, otvorivši put onima koji će doći poslije njega.
Četiri godine kasnije, na Svjetskom prvenstvu u Japanu i Južnoj Koreji, Hrvatska je stigla s novom, pomlađenom generacijom. Iako turnir nije bio uspješan kao onaj u Francuskoj, jedna je utakmica ostala urezana u sjećanje navijača - pobjeda protiv moćne Italije s 2:1. Junak te nezaboravne večeri bio je Ivica Olić, tada golgeter i prva zvijezda NK Zagreba. Olić, koji je te sezone predvodio Pjesnike do senzacionalnog naslova prvaka Hrvatske, svoju je nevjerojatnu formu prenio i na svjetsku scenu. Njegov izjednačujući pogodak protiv Talijana, postignut u 73. minuti, bio je eksplozija energije i odlučnosti koja je preokrenula utakmicu i donijela jednu od najvećih pobjeda u povijesti Vatrenih. Bio je to gol koji je utjelovio sve ono što je Olić predstavljao kroz cijelu karijeru: borbenost, brzinu i nevjerojatnu volju. U tom trenutku, 22-godišnji napadač iz Kranjčevićeve ulice pokazao je da srce i talent iz HNL-a mogu srušiti i nogometne divove poput Italije.
Nakon Olićevog bljeska uslijedilo je dugo, dvadesetogodišnje razdoblje bez golgeterskog doprinosa igrača iz domaće lige Hrvatskoj na svjetskim prvenstvima. Na Mundijalima u Njemačkoj 2006., Brazilu 2014. i Rusiji 2018. godine, svi strijelci za Hrvatsku bili su članovi inozemnih klubova. Ipak, jedan igrač iz HNL-a bio je strijelac na SP-u 2014., ali ne za Hrvatsku, nego za BiH: tadašnji igrač Hajduka, danas 40-godišnji Avdija Vršajević, zabio je gol u pobjedi nad Iranom 3:1 u Salvadoru.
Čak i tijekom povijesnog pohoda na srebro u Rusiji 2018., kada je Hrvatska igrala najljepši nogomet i ostvarila svoj najveći uspjeh, mreže su tresli isključivo "legionari". To nimalo ne umanjuje njihov doprinos, već samo dodatno naglašava koliko je rijedak i poseban podvig zabiti gol na SP-u kao član nekog hrvatskog kluba. Duga suša svjedočila je o trendu u kojem su najbolji hrvatski igrači vrlo rano odlazili u inozemstvo, a reprezentacija se gotovo u potpunosti oslanjala na njihovo iskustvo iz najjačih europskih liga.
A onda je stigao Katar 2022. i sve se promijenilo. Na turniru na kojem je Hrvatska ponovno zadivila svijet i osvojila svoju drugu broncu, HNL se vratio na velika vrata. Sušu dugu dva desetljeća prekinula su čak trojica igrača iz domaćih klubova, i to na spektakularan način. Dinamov dvojac, Mislav Oršić i Bruno Petković, te Hajdukov Marko Livaja, postigli su neke od ključnih pogodaka na putu do novog velikog uspjeha. Oršić, već dokazani maksimirski europski junak, zabio je pobjednički pogodak protiv Maroka u utakmici za treće mjesto - majstoriju koja je Hrvatskoj donijela medalju. Njegov klupski suigrač, Bruno Petković, postigao je možda i najvažniji gol cijelog turnira: izjednačujući pogodak protiv Brazila u 117. minuti četvrtfinala, koji je Vatrene odveo u raspucavanje i kasniju pobjedu nad najvećim favoritom prvenstva.
Uz Dinamove heroje, svoj je trag ostavio i najbolji igrač Hajduka. Marko Livaja upisao se u strijelce u ključnoj utakmici grupne faze protiv Kanade, postigavši drugi pogodak u uvjerljivoj pobjedi od 4:1 koja je Hrvatskoj osigurala mirniji put prema nokaut-fazi. Njegov gol bio je potvrda da kvaliteta HNL-a nije koncentrirana samo u jednom klubu, već da se vrhunski igrači nalaze i na Poljudu.
Otvori KEKS Pay
