Digitalna transformacija jedna je od ključnih tema moderne ekonomije. Kako bi pokazao dobre primjere digitalne transformacije i omogućio edukaciju o svim njenim aspektima, RTL pokreće platformu Digital Shapers čiji je vrhunac konferencija 30. studenoga u Zagrebu. O projektu i blagodatima digitalne transformacije u svim sferama društva razgovarali smo s Henningom Tewesom, predsjednikom uprave RTL-a Hrvatska.
Kako digitalna transformacija utječe na Hrvatsku?
Digitalnu transformaciju čine tri stvari: internet stvari, napredna analitika i novi poslovni modeli. Uzmite, primjerice, samovozeća vozila: imate automobil, koji sam po sebi nije nov, ali ga modernizirate masovnom bazom podataka, podatkovnom analitikom i sustavom učenja pa ćete povrh toga dobiti nove uporabne modele i nove odnose s korisnicima. Istodobno, u ekonomskom smislu, imate radikalno smanjenje troškova računalne obrade i pohranjivanja podataka pa stvari koje su nekad bile vrlo skupe iznenada postanu jeftinije. U suštini, promjene su toliko dalekosežne da moraju utjecati na gospodarstvo u cjelini, na mnoge različite sektore, kao i na obrazovanje i javnu upravu.
Što to znači za zemlju, za gospodarstvo?
Podaci pokazuju da digitalna industrija raste sedam puta brže od ostalih dijelova gospodarstva te se procjenjuje da će do 2020. godine EU imati 4 milijuna novih radnih mjesta u digitalnoj ekonomiji. To je prilika za stvaranje vrijednosti, otvaranje radnih mjesta i za rast. U isto vrijeme ne trebamo se zavaravati: promjene su sveobuhvatne i iznimno turbulentne. One će preokrenuti stvari u mnogim industrijama. Inovacija je, budimo iskreni, drugi način da kažemo da neki načini na koje smo radili stvari postaju zastarjeli. Stoga mislim da se postavlja pitanje: kako to iskoristiti?
Stvaranje vrijednosti? Jeste li zaista sigurni da digitalna transformacija to omogućuje? Imate li konkretne primjere?
Uzet ću jedan primjer svjetskih razmjera: pogledajte popis najvrednijih svjetskih tvrtki iz 2017. i 2007. Apple je na prvom mjestu 2017., a zatim slijede Alphabet (Google), Microsoft, Amazon, i nešto dalje Facebook. A ako se vratite na 2007., jedina od njih koja je već bila tu je Microsoft, a ostale su bile ili klasične industrijske tvrtke ili banke ili telekomunikacijske tvrtke. Stoga su te tehnološke tvrtke stvorile masovnu vrijednost za svoje dioničare. Sa stajališta RTL-a, usput rečeno, zanimljivo je vidjeti da je mnogo tih velikih globalnih tehnoloških tvrtki zainteresirano za video na internetu: Google s YouTubeom, Facebook s brojnim inicijativama, Amazon s Amazon Prime Videom.
Da se osvrnemo na vaš projekt Digital Shapers. Koja mu je namjera?
Pokretanjem ovog projekta želimo dati doprinos raspravi o digitalnoj transformaciji u Hrvatskoj. To je cjelogodišnji projekt koji ćemo okruniti konferencijom 30. studenoga. Ono što mi pokušavamo jest uspostaviti platformu kojoj će se pridružiti ostale tvrtke. Želimo istaknuti dobre primjere iz Hrvatske, a dovodimo i neke sjajne međunarodne govornike od kojih možemo učiti i s kojima se možemo povezati. Naravno da nas kao RTL Hrvatsku posebno zanimaju kreativne industrije, tehnologije oglašavanja i e-trgovina i e-usluge, ali namjera je dati širi poticaj.
Kako digitalna transformacija utječe na televizijsku industriju?
Porast videa na internetu stvorio je dvije potpuno nove kategorije sadržaja za korisnike: kratki video na internetu (eng. online short-form), koji je besplatan. To je uglavnom YouTube, iako i Facebook raste u ovom području. A osim toga, tu je i dulji oblik (eng. online long-form), koji se plaća, a u svijetu se uglavnom povezuje s Netflixom i ostalim platformama za video na zahtjev.
Koliko su veliki ti trendovi u Hrvatskoj?
Besplatna je televizija nezamislivo prisutna i ima vrlo veliku odanost gledatelja, što mislim da je odraz kakvoće proizvoda koje donose TV kanali, ali posebice duboko ukorijenjenih kulturoloških čimbenika: Hrvati vole vijesti, sport i produkcije na hrvatskom jeziku, a njih nema na internetu.
Osim toga, značajno je oglašavanje na velikim internetskim gigantima iz SAD-a i u Hrvatskoj. A tu se postavlja pitanje kako će na to odgovoriti hrvatski nakladnici? Kakva je kakvoća našeg sadržaja? Kako da ga učinimo jednostavno dostupnim? Kako učiniti mjerenje uporabe i oglašavanja transparentnim? U konačnici, to mora biti u interesu kreativnih industrija u Hrvatskoj koje se moraju pobrinuti da što je više moguće novca od hrvatskih oglašivača ostane ovdje. Na kraju, postavlja se i pitanje regulacije. Televizija je dosta visoko regulirana. Imamo tijela koja vrlo pomno prate što radimo, moramo ispuniti kvote, platiti namete i posebne poreze. To je u redu, ali postavlja se pitanje: pomažu li postojeći propisi procvatu domaćih kreativnih i novinarskih industrija ili mu odmažu? A ovdje bih primijetio da dvije tvrtke, Google i Facebook, koje ne proizvode nikakav sadržaj, mogu privući oko polovice tržišta oglašavanja na internetu, a u isto vrijeme ne podliježu doslovno nikakvim propisima.
Ako uzmemo ljestvicu od jedan do deset, gdje je RTL u smislu digitalne transformacije? Gdje su druge hrvatske tvrtke?
Mislim da nije na meni da bodujem ni RTL ni ikoga drugoga. Mislim da se pitamo, kao i većina drugih velikih i srednjih tvrtki u zemlji, radimo li dovoljno. Što očekuju naši korisnici? Jesmo li dobro interno strukturirani za promjene? Mi uvijek kažemo da je publika veliki pobjednik digitalizacije jer ona može gledati što želi, gdje i kad god to želi. U ovom konkurentskom okruženju nama je usmjerenost na korisnika prioritet!
Je li digitalna transformacija skup proces?
Morate u nju uložiti, u tehnološki ustroj, a u našem slučaju u sadržaj koji želite ponuditi. I morate biti spremni da se investicije ponekad ne isplate. Ali važno je i koliko ulažete u vlastite sposobnosti i procese. Veliki proizvodi obično nisu rezultat lijenosti ili slučajnosti, nego izvrsnih ljudi koji naporno rade u pravom kreativnom okruženju. To je izazov.
Recimo da sam ja na čelu manje ili srednje tvrtke – i mislim da nema potrebe za digitalnom transformacijom jer nitko od mojih konkurenata nije poduzeo korake u tom smjeru do sada. Što biste mi vi savjetovali?
Mislim da je pogrešno tvrditi da digitalna transformacija uvijek nagrađuje odvažne. Mnogo je odvažnih tvrtki koje su otišle u stečaj u proteklih deset godina. Ali ja bih se ipak zapitao gdje će biti tržište koje mene zanima za tri ili pet godina?
Koje bi digitalne vještine moji zaposlenici trebali imati i kako ih možemo potaknuti da ih usvoje?
Dosta se govori o mladima, i to je vrlo bitno. Ali želio bih upozoriti na još dvije stvari. Jedno je da 22-godišnjak koji je upravo završio fakultet možda ima dosta različite vještine i navike od 30-godišnjaka. Kad je današnji 30-godišnjak imao 22 godine, Netflix je ljudima slao filmove poštom! Osim toga, svaka tvrtka ima svoje zaposlenike te ovisi o otvorenosti, dinamici i predanosti tih zaposlenika u susretu s novim izazovima. I stoga osposobljavanje i razvoj postaju sastavni dijelovi korporativne strategije. A to se ne odnosi samo na čisto digitalne vještine. Mislim da su zaista važne takozvane meke vještine kao što su komunikacija, rješavanje sukoba, upravljanje projektima u timovima...
Koji su RTL-ovi planovi za sljedeću godinu?
Što se tiče našeg programa, ostajemo pri svojoj strategiji ulaganja u vijesti, zabavni program, sport i domaće serije. Prvo što nam dolazi je Europsko prvenstvo u rukometu u siječnju, nakon čega slijedi nova sezona Big Brothera.
Osim toga, usmjerit ćemo se na digitalnu ponudu, a posebice na našu ponudu videa na internetu. Želimo znatno povećati i unaprijediti našu uslugu u ovom području, uključujući duge i kratke videe, dodatne sadržaje, i domaće i strane, i namjenske internetske kanale. Možda čujete najavu za nekoliko dana…
