Recesijski popust” natpis je koji se počeo isticati na newyorškim
trgovinama kako bi se privukli malobrojni kupci. Financijska i
gospodarska kriza preplašila je Amerikance pa se njihova poznata
rastrošnost preko noći rastopila. Luksuzna robna kuća Saks Fith Avenue
opustjela je, rijetki gosti su uglavnom turisti iz Europe, najviše iz
Rusije, a slavnim restoranima na Manhattanu promet je pao više od 30
posto. Sve više se na rasprodajama po sniženim cijenama nude na prodaju
jahte i raskošne kuće, a broj otpuštenih radnika raste geometrijskom
progresijom pa se smišljaju novi poslovi i zanimanja poput “psihijatara
za mačke”. Jedna od velikih ikona američkog gospodarstva General
Motors, najveći proizvođač automobila, nalazi se pred bankrotom i
lobira u Washingtonu ne bi li dobio vladinu pomoć. Hedge fondovi su u
posljednjih nekoliko tjedana izgubili 180 milijardi dolara i neki se
nalaze pred kolapsom.
Distribucija profita bitno je narušena kao i prije tzv. velike
depresije kad je 1 posto stanovništva odnosilo kući 20 posto ukupnog
profita, za razliku od osamdesetih kad su imali samo 8 posto ukupne
zarade. Amerika je u recesiji, i to je sada svima jasno. Recesija 2008.
bitno je različita od one iz 2001. ili iz devedesetih prošlog stoljeća
jer se danas još uvijek ne vidi prava dubina krize financijskog
sustava. Busheva pomoć bankama od 700 milijardi dolara aktivirana je i
prvih 125 milijardi podjeljeno je u devet velikih banaka, ali one još
uvijek nisu počele s regularnim kreditiranjem. Navodno će dio dobivenog
novca upotrijebiti za preuzimanje slabijih banaka, što podupire
ministar financija Paulson, tražeći konsolidaciju bankarskog sustava.
Alan Greenspan, bivši dugogodišnji guverner središnje banke FED ili
“maestro” kako su mu mnogi tepali, nedavno je pred Kongresom izjavio da
je pogriješio u vjerovanju da će menedžment banaka biti dovoljno
razborit u zaštiti prava dioničara i temeljnog kapitala. Veliki
zagovornik liberalnog kapitalizma, po kojem tržište “nevidljivom rukom”
regulira ravnotežu i osigurava uvjete za opći napredak, promijenio je
stav. Bivši protivnik zakonskog reguliranja trgovanja derivatima
vrijednosnica i poslovanja Hedge fondova priznao je da je potrebna veća
kontrola jer su oni u kratkom roku akumulirali znatno veću vrijednost
od onih koji su pod zakonskim nadzorom.
Globalizacija je ponovo na djelu, ali s negativnim predznakom. Recesija
u Americi znači gubitak tržišta za Kinu i druge zemlje u razvoju. Na
deviznom tržištu investitori naglo prodaju valute zemalja u razvoju i
kupuju sigurniji dolar. Naravno, tim transakcijama pada vrijednost
valuta u Brazilu, Ukrajini, Mađarskoj, Rumunjskoj... pa se te zemlje
nalaze u velikim teškoćama zbog kredita s valutnom klauzulom. Kriza je
zahvatila i naftom bogate arapske držve.
U Kuvajtu je suspendirano trgovanje dionicama najveće banke Gulf Bank,
a Saudijska Arabija odlučila je poboljšati bilancu svojih banka sa 2,7
milijardi dolara. Nagli pad cijena nafte od 147 na 64 dolara po barelu
upozorava da svi mogu biti ranjivi. Od početka krize, velike svjetske
banke su otpisale golemu 681 milijardu dolara gubitaka, a očekuju se
novi otpisi. Pitanje svih pitanja je do kada će trajati negativni
ciklus. Većina analitičara i bankara procjenjuje da će se dno krize
dosegnuti sredinom ili krajem sljedeće godine nakon čega se očekuje
novi ciklus razvoja, ali uz veću kontrolu i nadzor države.
Pogled s Manhattana
